Trgovci dugovima i utjerivači bez nadzora

Agencije za naplatu potraživanja na hrvatskom tržištu prisutne su 13 godina. Specijalizirane su za naplatu dugovanja koje otkupljuju od vjerovnika, najčešće banaka, teleoperatera i komunalnih društava.

Agencije imaju dva načina rada - naplaćuju dugove za proviziju koja seže i do 15 posto od iznosa duga ili otkupljuju cijeli iznos duga, ponekad i za znatno nižu cijenu od njegove vrijednosti, a zatim ga od dužnika nastoje naplatiti. Većina agencija specijaliziranih za otkup i naplatu potraživanja koje djeluju u Hrvatskoj u stranom su vlasništvu. Prošle su godine zaradili 113 milijuna kuna.

Telefonski utjerivači

Mnogi su imali iskustva s agencijama koje najčešće agresivno bez iznošenja konkretnih podataka o visini duga od dužnika traže podmirenje duga. Većina dužnika priznaje dug i namjerava ga podmiriti. Ali traže da se uvede registar agencija, obveza njihova licenciranja i nadzora. Ako računi moraju biti podmireni, neka onda piše crno na bijelo tko je komu i koliko platio.

Kad je dug narastao na 150 tisuća kuna, naš je sugovornik ostao bez posla. Banka ga se riješila i dug prodala Agenciji za naplatu dugovanja. Tada je, kaže, nastao kaos jer nije znao tko je kupio njegov dug, koliko duguje i na koji način ga otplaćuje. Nisu zvali njegove ukućane i susjede, ali razgovori s ljudima iz agencije, kaže - tvrdi su.

"Oni se drže svoga nepisanog zakona"

- Imao sam pozive i prijetnje da će me, ako ne platim za dva sata - ovršiti. Mislim da je lakše s bankom pregovarati. U banci razgovarate licem u lice, a preko telefona oni se drže svog nepisanog zakona, kaže. Dodaje da je podmirivao račun kad bi bio u mogućnosti. Sreća u nesreći je, kaže, što je jamac također opterećen dugom uspio doći do višeg djelatnika agencije, te je u izravnom razgovoru, a ne preko telefona, dogovoren iznos duga i tempo otplate.

Međutim, pozivi iz njihovog call centra su se nastavili, ljudi nisu znali što je dogovoreno. Ne vode ni evideniciju, dodaje - znalo se dogoditi da ga terete za nešto što je već otplatio. Njegov se dug ipak smanjuje i sada iznosi 50 tisuća kuna. Obzirom da je nezaposlen, ne zna, kaže - kad će izaći iz začaranog duga. Ostale su mu, tvrdi, samo kamate.

"Strogo povjerljivi ugovori" s Agencijom

Naš drugi sugovornik zna kad izlazi iz "nametnute veze" s Agencijom. To bi trebalo biti za 16 mjeseci. Dizao je kredite da bi vratio stare dugove. Tražio je od banke da mu odobre moratorij na godinu ili dvije i banka ga je odbila - tražila je jednoročnu otplatu duga od 75 tisuća kuna. Novac nije imao pa je banka dug prodala Agenciji za naplatu potraživanja koja je pak tražila 120 tisuća kuna, kaže.

- Ako je banka od mene tražila 75 tisuća kuna kako je onda netko od mene u strartu tražio 120 tisuća kuna. To su problemi dužnika. Mi ne možemo doći do ugovora o prodaji naših dugovanja, dodaje. Već je, kaže, navikao da ga iz agencije svakog mjeseca zovu i podsjećaju da rata dugovanja stiže na naplatu. Situacija se sada malo promijenila. Riješio se drugih vjerovnika i u mogućnosti je plaćati 2 tisuće kuna. Tražio je da mu oproste neke kamate. Potpisali su, tvrdi "strogo povjerljivi sporazum".

Otkup duga po 'diskontnoj' cijeni

S obzirom na to da ima redovita primanja, ovaj dužnik se nada da će pozivi iz agencije uskoro"utihnuti". Prostora za smanjivanje duga još ima, kaže, ali dužnici najčešće nisu u situaciji da mogu pregovarati. Svima je poručio da krenu vraćati svoje dugove, jer će tijekom godina dugovi rasti i nagomilati se.

Oba dužnika ne bježe od odgovornosti, no ističu da agencije dugovanja otkupljuju po diskontnim iznosima i da je nužno da dužnik taj podatak mora znati. Bolji uvid u odnos vjerovnika i dužnika bit će moguć Izmjenom i dopunom zakona o porezu na dobit, poručuje ministar financija Zdravko Marić.

Stimulacija na otpis ili reprogram duga kroz porez

- Zakonom o porezu na dobit data je mogućnist stimulacije - da dvije strane dodatno razgovaraju kada dođe do problema u otplati kreditnih aražamana - bilo u obliku reprograma, bilo u obliku otpisa. Kroz porezni sustav eventualne otpise i sve što je vezano uz njih tretirali bi kao porezno priznati rashod. A ne da imamo situaciju da se bez znanja dužnika uz velike diskonte dugovi prodaju i njima se trguje, objašnjava ministar.

Marija Arapović iz Hrvatske udruge Agencija za naplatu potraživanja pozdravlju najavljene izmjene i ističu da je njihov rad transparentan. Banke su svoja dugovanja prodavale, a vjerovnici mogu raspolagati svojom imovinom kako smatraju da je najbolje. Međutim, dodaje - slijedi period prilagodbe i ne možemo ništa prognozirati.

Dogovor i izbjegavanje suda

- Agencije dobivaju diskonte na dugovanja. Oni se nikad neće naplatiti u 100-postotnom iznosu i to znaju. Ima elemenata za dogovor, kaže Sarajko Baksa iz udruge Blokirani. Udruga poziva građane da ne bježe o duga, već da s agencijama pokušaju dogovoriti modele otplate jer u suprotnom slijedi ovrha. Isto poručuju iz udruge Agencija za naplatu potraživanja jer je i njima u interesu da se sve riješi izvan suda.

Što je sporno u preprodaji dugova agencijama i hoće li izmjenom zakona o porezu na dobit biti omogućena jednostavnija komunikacija vjerovnika i dužnika u Potrošačkom kodu govorio je Danijel Galović iz udruge Ovršni.

Galović je kazao kako kontrola ne može biti regulirana izmjenom Zakona o porezu. Poručio je da ministar Marić i njegovo ministarstvo nisu uvažili prijedloge Udruge Ovršni. Galović je dodao kako je u cijelom ovršnim procesu najbitnija stvar ukidanje FINE.

- Mi smo pozvali Ministarstvo financija da uđu u agencije kao što ulaze u slastičarnice, pekare, ugostiteljske objekte i da pogledaju te sisteme, rekao je.

Naglasio je kako 300.000 ljudi, a možda i više nisu zaslužili pozive od jutra do mraka. Galović je kazao kako smatra da izmjenom Ovršnog zakon neće doći do promjena te da se s tim slažu i vjerovnici i dužnici. Poručio je kao smatra da će se s tim stvari dodatno zakomplicirati. Naglasio je kako je jedina pozitivna stvar da će dužnik morati biti obaviješten o ovrsi.