Trgovci nekretninama šampioni su korištenja ‘clouda‘

Digitalne tehnologije promatramo kao jedno, ali taj pojam zapravo obuhvaćaju veći broj različitih tehnologija. Način na koji se one opisuju, odnosno sistematiziraju, razlikuje se po zemljama. Ta sistematizacija ovisi o snazi ekonomije i njihovoj primjeni unutar ekonomija. Eurostat je razvio skupinu pokazatelja koje naziva "Digital economy and society data" i s njima omogućuje usporedbu korištenja digitalnih tehnologija u proizvodnim i uslužnim sektorima u zemljama Unije.

Riječ je o heterogenoj skupini pokazatelja koje uključuju alate kao što su ERP softverski paket, korištenje CRM softvera ili pokazatelje koji se odnose na upotrebu infrastrukture za poslovanje kao što je kupovina softvera za računarstvo u oblaku. Tu su i pokazatelji za poslovne procese: procesi povezani sa snabdjevačima i korisnicima, udio elektronskih SCM informacija kao i brzina preuzimanja datoteka najmanje 30 Mb/s.

Zahvaćene sve sfere
U suštini, sve veća upotreba digitalnih tehnologija u svijetu rezultat je prisutnosti sve veće količine informacija koja se pojavljuje virtualno, koje je potrebno pohraniti, prilagoditi i prenijeti krajnjem korisniku. Takve potrebe za upravljanja informacijama pojavljuju u svim sferama ljudskog djelovanja, ali s različitim intenzitetima. Rezultat je da je upotreba tehnologija donijela do nedvojbene koristi za pojedince i zajednice kako kod nas tako i širom svijeta.

To je razlog zašto je tako brzo razvijeno toliko mnogo cjepiva protiv Covid-19, a ekspertiza nužna za njihovu proizvodnju određena je i upotrebom naprednih tehnologija. Ipak, upotreba digitalnih tehnologija diljem svijeta izaziva i kontroverze. Svaka primjena novih tehnologija proizvodi razlike i sve oštriju nejednakosti. Primjerice, sve veće razlike u dostupnosti različitih proizvoda, društvenih usluga i javnih dobara kao i infrastrukture.

Dodatno prijedlozi za upotrebom digitalne valute, poput Diema, odnosno bivše Facebookove Libre, koja ne bi bila kontrolom nacionalne države izaziva velike rasprave. Otvara pitanja tko bi kontrolirao tako stvorenu valutu zasnovanu na digitalnoj tehnologiji, jer se tako mogu promijeniti uvriježene uloge institucija. Pitanje je koja bi onda bila uloga središnje banke kao jedine institucije koja izdaje novac.

Izazov linearnom rastu
Povećani interes za digitalnim tehnologijama i njihova u prosjeku sve veća primjena dovela je do općeprihvaćenog očekivanja da će upotreba svih usluga i procesa povezanih s digitalnih tehnologija biti sve veća u budućnosti i kako je taj trend linearan odnosno kako će se i dalje održavati u budućnosti.

Korištenje odabranih digitalnih tehnologija, za razdoblje od 2009. do 2019. za Hrvatsku po pojedinim odabranim proizvodnim i uslužnim sektorima, ukazuje da se povećava upotreba pojedinih oblika digitalnih tehnologija, poput korištenja usluga računarstva u oblaku. S druge strane, za neke oblike digitalnih tehnologija su vrijednosti u analiziranom razdoblju obilježavale manje fluktuacije, poput korištenja ERP softvera, za razliku od Supply chain management (SCM) rješenja kao i pokazatelja "Poslovni procesi povezani s dobavljačima i kupcima", a čiji se intenzitet upotrebe smanjio u navedenom razdoblju.

Sumirano, analiza korištenja tehnologija po sektorima od 2009. do 2019. u Hrvatskoj daje nam tri značajne poruke. Prva je da različiti intenziteti upotrebe različitih digitalnih tehnologija potvrđuju tezu da je pri analizi upotrebe tehnologije važno razlikovati različite etape upotrebe tehnologija, odnosno cikluse njihove primjene. Inicijalna faza u upotrebi tehnologija je različita od etape njihova širenja, kao i od etape kada neka tehnologija postane standardna u poslovanju. U Hrvatskoj se kod donošenja propisa to često zaboravlja.

Slojevita upotreba
Druga je važna poruka ta što one digitalne tehnologije koje imaju najširu moguću upotrebu poput korištenja usluga "računarstva u oblaku" i "brzine preuzimanja datoteka s najmanje 30 Mb/s" imaju i najveći porast u upotrebi u analiziranom razdoblju. Obje tehnologije mogu poslužiti kao pokazatelji da pojedina poduzeća, uz ove tehnologije, koriste tehnologije povezane s Industrijom 4.0 ili da je njihova upotreba povezana s upotrebom umjetne inteligencije u vlastitom poslovanju. Ipak stvarnost je u Hrvatskoj drugačija.

Premda postoji i takvi slučajevi, najveći intenzitet korištenja usluga računarstva u oblaku u 2019. imali su poduzetnici iz sektora L. To je sektor za trgovinu nekretnina! Dakle, druga je važna poruka da se digitalne tehnologije mogu koristi i za manje tehnološko-intenzivne potrebe. Primjerice, s pohranom digitalnih slika u oblaku lakše se informira potencijalne kupce nego što se to moglo prije, preko brošura, novina ili fizičkim obilaskom. A napredak interneta proširio je te mogućnosti građanima, jer je brzina interneta porasla pa je pristup od 30 Mb/s postao standard.

Na kraju, treća poruka je da su digitalne tehnologije u Hrvatskoj prisutnije u uslužnom sektoru u odnosu na proizvodne sektore. Takvo saznanje ukazuje da je za razvoj buduće industrije u Hrvatskoj, one koja se zasniva na razvoju naprednih tehnologija povezanih s Industrijom 4.0, nužno imati vještine koje posjeduju zaposlenici unutar poduzeća uslužnog sektora, ponajprije IT sektora. To su programiranje, upravljanje velikim bazama podataka itd. Riječ je o sektoru čija su poduzeća najčešće koristila analizirane tehnologije.