Trgovci: Poskupljenja su neizbježna

Hrvatska već sada plaća jedan od najviših poreza na dodanu vrijednost u Europi, no ponovno podizanje PDV-a, na stopu od 25 pa čak i, kako se neslužbeno najavljuje, 26 posto, za nas je trenutačno jedino rješenje - smatra prof.dr. Božidar Jelčić, vodeći hrvatski stručnjak za financijsko pravo i porezni sustav, koji podizanje PDV-a u stručnim časopisima predlaže već duže vrijeme.

"PDV treba, nažalost, povećati, jer je u funkciji financijskih rashoda. Mi smo država koja je bila u ratu i imamo mnogobrojne, specifične fiksne rashode. Od svih zala koja mogu pomoći u financiranju tih rashoda, podizanje PDV-a najmanje je loše. Nema dobrog rješenja s kojim će svi biti zadovoljni, nego samo, poput povećanja PDV-a, najmanje loše rješenje", ističe prof. Jelčić. Sindikatima, koji su najavu povećanja PDV-a komentirali riječima kako Vlada nema snage jače udariti po kapitalu, profesor odgovara kako bi povećanje ili uvođenje nekih drugih poreza Hrvatskoj donijelo samo nekoliko stotina milijuna kuna, viši PDV će nam brzo donositi više milijardi. "Administrativne uštede, kao i dovođenje velikih investicija, svakako donose novac, no dugoročno, kroz više godina. Da bi se ova situacija brzo, međutim, prebrodila, pomoć nam može biti samo povećanje PDV-a, koje treba vremenski limitirati", napominje Jelčić.

Trgovci, s druge strane, za sada ne žele službeno istupati sa svojim komentarima, jer ni povećanje PDV-a, kažu, nije još službeno najavljeno. Neslužbeno, međutim, odgovaraju kako, za razliku od posljednjeg podizanja PDV-a s 22 na 23 posto, ovaj put više neće moći robu zadržati na postojećim cijenama. Poskupljenje će, najavljuju, biti nužno, no teško je reći koliko će ono iznositi. I dok prof. Jelčić napominje kako trgovci mogu snižavati svoje marže, što potvrđuje i velik broj njihovih akcijskih prodaja i sniženja, trgovci neslužbeno poručuju kako su im prosječne marže vrlo niske, niže od onih u okruženju, i prostora za održavanje postojećih cijena u slučaju podizanja PDV-a više nemaju.

Ne zadrže li trgovci postojeće cijene na štetu svojih marži, građanima će se i opet, posebice onima koji žive blizu granice, isplatiti šoping u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj ili Austriji, pogotovo u BiH ili Srbiji. Donosimo cijene nekoliko proizvoda iz potrošačke košarice, čije je cijene za Italiju, Mađarsku, Sloveniju i Austriju nedavno objavio Eurostat, EU-ov ured za statistiku, dok smo prosječne cijene tih proizvoda u RH zabilježili sami. U gotovo svim EU državama PDV na hranu je manji od opće stope, dok o kupovnoj moći ne treba posebno niti govoriti. Austrijski je BDP po glavi stanovnika, primjerice, za 26 posto veći od prosjeka EU-27, talijanski se kreće oko EU prosjeka, slovenski je manji za 15, a hrvatski za gotovo 40 posto.