Turisti u Hrvatskoj na smještaj ovog ljeta potrošili 1,8 mlrd eura

Podaci Porezne uprave za ljeto 2025. jasno pokazuju zanimljiv fenomen: iako obalne destinacije tradicionalno privlače veliki broj turista, u smislu dnevne potrošnje u ugostiteljskim objektima, teško je po potrošnji u kafićima i restoranima nadmašiti glavni grad. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza prosječno je u zagrebačkim kafićima, restoranima i barovima dnevno ostajalo gotovo tri milijuna eura, dok su Split, Dubrovnik i Zadar zabilježili 1,8 milijuna, 1,4 milijuna i gotovo milijun eura dnevnog prometa.

Ova statistika, na prvi pogled kontraintuitivna, zapravo odražava nekoliko važnih ekonomskih i socijalnih trendova. Zagreb, kao glavni grad i ekonomsko središte Hrvatske, kombinira visoku koncentraciju stanovnika s navikama potrošnje koje nisu sezonski uvjetovane.

Ljubav Zagrepčana prema kavi u kafiću i povremenim izlascima u restorane daje značajan doprinos lokalnoj ekonomiji tijekom cijele godine, a posebno u ljetnim mjesecima kada se lokalno stanovništvo može posvetiti uživanju u gradskim sadržajima. S druge strane, obalne destinacije bilježe ogromne ukupne prihode zahvaljujući turističkom prometu, ali ta potrošnja je više sezonski koncentirana i osjetljiva na promjene u dolascima stranih turista.

Kada usporedimo podatke s lanjskom sezonom, sektor ugostiteljstva pokazuje rast. Broj fiskaliziranih računa porastao je za pet posto, dok je ukupan iznos računa veći za 12 posto. Prosječan iznos računa u 2025. iznosi 14,43 eura, što je rast od sedam posto u odnosu na 2024. godinu kada je prosječan račun iznosio 13,50 eura, što samo dokazuje da su inflacijski pritisci nastavili.

Posebno je zanimljiv segment smještaja. Dnevni prosjek u pružanju smještajnih usluga od lipnja do kolovoza iznosio je 19,4 milijuna eura, a ukupno je u Hrvatskoj za smještaj u tri ljetna mjeseca, u vrhuncu turističke sezone, naplaćeno 1,8 milijardi eura. Ovi podaci potvrđuju da turistička industrija i dalje ostaje ključni generator deviznih prihoda i ekonomske aktivnosti, dok ugostiteljski sektor, uključujući i onaj u unutrašnjosti zemlje, ima sve važniju ulogu u diverzifikaciji prihoda i održavanju lokalne ekonomije.