Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ruj 2009

Turizam budi gospodarstvo

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Damir Herceg  

Turizam budi gospodarstvo

Hrvatska je ove godine za promidžbu svoje turističke ponude utrostručila sredstva s devet na 27 milijuna kuna. To najbolje svjedoči da turizam više nije sporedna gospodarska grana u Hrvata za koju je proteklih desetljeća vrijedio slogan: »Od turizma se ne živi, ali se od njega lakše preživljava«. Sve one koji su početkom godine prognozirali da će ovoljetna sezona biti i do 20 posto slabija nego prethodna, demantirala je statistika, prema kojoj je od siječnja do kolovoza u Hrvatskoj ostvareno 49 milijuna noćenja, ili sto tisuća više nego lani u istom razdoblju.

Budući da konkurentske zemlje, Grčka, Turska, Španjolska, Italija i Francuska bilježe slabije poslovne rezultate nego Hrvatska, možemo slobodno reći da su se Hrvati napokon počeli ozbiljno baviti turizmom, počevši od dodatne promidžbe koja je vođena i tako što su naši turistički poklisari usmenom predajom zvali na hrvatski Jadran Austrijance, Nijemce... a to se pokazalo više nego dobrim potezom.

Jedan od tih poklisara bio je predstavnik Hrvatske turističke zajednice u Beču Ranko Vlatković, koji nam je rekao kako su Austrijanci ove godine ostali najvjerniji klijent hrvatskog turizma, a njihove turističke agencije već su najavile dolazak većeg broja grupa u posezoni na našu obalu. Ove godine mnogi su Austrijanci otkrili da Hrvatska ima moderne autoceste kojima se za pet sati stiže od Beča do Kvarnera, pa sada nemali broj građana te zemlje i vikendom dolazi ne samo na Kvarnersku rivijeru, nego i u Dalmaciju. Austrijski turisti dobro znaju procijeniti odnos kvalitete i cijene usluge, a sve ih je više koji napominju kako je sada u Hrvatskoj taj odnos sve povoljniji za gosta. U našoj zemlji u kolovozu je boravilo 2,8 milijuna turista, što je tri posto više nego lani u istom mjesecu, a ostvareno je 19,2 milijuna noćenja, ili pet posto više nego 2008.

Budući da je pred nama još 20 posto turističke sezone, može se očekivati da će rezultat biti još bolji. Na sastanku Koordinacije za praćenje učinka turističke sezone, održanom u utorak u Opatiji, premijerka Jadranka Kosor naglasila je kako će Vlada i dalje podupirati razvoj turizma, što je potkrijepila najavom da će iduća školska godina početi sedam do 10 dana kasnije nego ova kako bi 1200 do 1500 učenika moglo dulje raditi u turizmu i time pridonijeti uspješnom nastavku sezone. O budućim kadrovima u turizmu, među kojima su kuhari, konobari, slastičari i recepcionari, brine i Ministarstvo turizma dajući stipendije za ta zanimanja.
Na Koordinaciji ministar turizma Damir Bajs rekao je kako se već sad razmišlja o sezoni 2010., jer konkurenti poput Italije i Francuske, koji u zadnje dvije godine bilježe minuse u turizmu, čine sve da bi se što prije izvukli iz problema, a Hrvatska već ima viziju kako u budućnosti biti što konkurentnija na sve nemilosrdnijem turističkom tržištu. Naš turizam povezan je s nizom gospodarskih djelatnosti - od poljoprivrede i prehrambene industrije, do izrade opreme za turističke kapacitete, proizvodnje naftnih derivata, do pružanja niza usluga i uključivanja u turističku industriju svih kulturnih potencijala kojima u Hrvatskoj raspolažemo.
Domaći je turizam u nepunih deset godina počevši od osamostaljenja države, doživio enogastronomski preporod, što nije bilo nimalo lako, jer smo do 1990. nudili samo crno i bijelo vino, a vrhunac kulinarske ponude bio je odojak na ražnju, što je nerijetko izazivalo kulturološki šok turista. Mnogi su i dandanas puni hvale za tadašnju turističku ponudu koja je »počivala« na katastrofalno lošim prometnicama diljem zemlje, a uz Jadransku magistralu od sjevera do juga, ne tako davno, nismo imali niti jedan pristojan sanitarni čvor u nebrojenim ugostiteljskim objektima. Taj nemali problem uspješno je riješio današnji direktor Glavnog ureda HTZ-a i svojedobno ministar turizma Niko Bulić, koji je potaknuo akciju dovođenja u red sanitarnih čvorova u ugostiteljskim objektima, i to pod prijetnjom - novčanim kaznama. Ove godine za uspjeh hrvatskog turizma u velikoj je mjeri zaslužan privatni smještaj - oko 650.000 registriranih ležajeva u sobama i apartmanima. Sve se više privatnih iznajmljivača profesionalno bavi turizmom, a ne kao dosad da im je to dopunska djelatnost. Smještajni kapaciteti pretvaraju se u obiteljske pansione sa četiri i pet zvjezdica, pritom se ne nudi samo puki krov nad glavom, već i prehrana što se pokazalo najunosnijom kombinacijom za iznajmljivače.
Posebna priča našeg turizma je razvoj nautičke ponude, a u većini naših pedesetak marina već dulje vrijeme postoje liste čekanja na stalni vez. To je jedini turistički segment u kojem je potražnja veća od ponude. Da bi se zadovoljilo nautičare, u planu je gradnja 15 marina s 5000 vezova te gradnja oko 10.000 vezova u postojećim marinama, sportskim lučicama i lukama. Proteklih godina ljepotu hrvatske morske obale otkrio je i svjetski jet-set. Ove sezone našim morem krstarilo je oko 350 megajahti - 50 više nego lani i čak 200 više nego 2007., a na njima su bila svjetski poznata imena, bogataši poput Romana Abramoviča, Billa Gatesa i Giorgia Armanija. Talijanski modni kreator izjavio je da je Hvar otok koji je tražio cijeli život. Takva sjajna reklama ne može se platiti nikakvim novcem.


Komentari članka

Vezani članci

Stojić: Za pet godina svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao bi biti stranac

20.11.2023.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a rekao je da hrvatski problem nije broj nezaposlenih, jer kada bismo ih zaposlili preko noći, opet bi nam stopa zaposlenih bila među nižim u EU.

U novi luksuzni resort u blizini Zadra poznati investitor ulaže 50 milijuna eura, saznali smo cijenu kvadrata

20.11.2023.

Sedam vila s bazenima prodavat će se po istom modelu kao i apartmani. Svaka vila gradi se na zemljištu veličine od 900 do 1000 kvadrata, što osigurava privatnost, a smještene su u prva dva reda do mora. Svaka vila imat će podrum, prizemlje i prvi kat.

Više obrta u ugostiteljstvu i turizmu, ali problem radnika i dalje gorući

17.11.2023.

Broj obrta u ugostiteljstvu i turizmu u Hrvatskoj je u godinu dana porastao za 142, a broj zaposlenih za 813, no problem nedostatak kvalitetnih radnika i dalje je gorući i potrebna je pomoć Vlade, ističu u petak iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) uoči kon

Dubrovnik i izvan sezone privlači sve više gostiju

17.11.2023.

Posezona u Dubrovniku je i dalje u znaku velikog broja turista. U listopadu je došlo 20 posto više posjetitelja nego lani. No, sa završetkom ljetnog reda letenja, prema kraju godine bit će ih, očekivano, ipak sve manje. Velik broj hotela i dalje je otvore

Bilježi se velik rast stranih investicija u Hrvatsku. Ove države najviše ulažu

13.11.2023.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2021. bilo 11.308 poduzeća pod inozemnom kontrolom. To je svega pet posto od ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj. Istodobno su zapošljavali 21 posto radnika u Hrvatskoj (254.725 zaposlenih), ostv

Tag cloud

  1. 2544 članka imaju tag turizam
  2. 2380 članka imaju tag hrvatska
  3. 1522 članka imaju tag svijet
  4. 1176 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1543 članka imaju tag izvoz
  6. 1816 članka imaju tag financije
  7. 1225 članka imaju tag trgovina
  8. 1266 članka imaju tag ict
  9. 1387 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1096 članka imaju tag investicije
  11. 1006 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1136 članka imaju tag industrija
  13. 1128 članka imaju tag EU
  14. 819 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 942 članka imaju tag menadžment
  16. 729 članka imaju tag maloprodaja
  17. 544 članka imaju tag opg
  18. 509 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 960 članka imaju tag kriza
  21. 657 članka imaju tag marketing
  22. 366 članka imaju tag potpore
  23. 487 članka imaju tag eu fondovi
  24. 596 članka imaju tag tehnologija
  25. 459 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 531 članka imaju tag krediti
  27. 474 članka imaju tag porezi
  28. 448 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 495 članka imaju tag obrazovanje
  30. 463 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 401 članka imaju tag osijek
  32. 392 članka imaju tag start up
  33. 419 članka imaju tag energetika
  34. 471 članka imaju tag dzs
  35. 446 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 415 članka imaju tag vlada
  38. 333 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor