Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Tra 2019

Tvrdi Brexit: hoće li hrvatski izvoznici pretrpjeti štetu?

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Tvrdi Brexit: hoće li hrvatski izvoznici pretrpjeti štetu?

Izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora, prema posljednjoj ocjeni glavnog europskog pregovarača Michela Barniera, sa svakim danom postaje sve izgledniji kako parlament odbija sve opcije koje se nađu na dnevnom redu.

U tom slučaju, neće biti pogođena samo britanska ekonomija nego i izvozni sektori mnogih zemalja, kako izravno tako i neizravno, jer su mnoge kompanije danas tijesno vezane i kroz proizvodne lance vrijednosti. Primjerice, dijelovi automobila koji se proizvode u Slovačkoj izvoze se u Njemačku, tamo se sklapaju i izvoze kao gotov proizvod u Veliku Britaniju.

Prema procjeni EBRD-a, “tvrdi Brexit” pogodio bi 6,8 posto ukupne izvozne dodane vrijednosti 12 zemalja srednje i istočne Europe koje pokriva ta banka te Turske. U istraživanju “Trgovinska izloženost zemalja EBRD-a u EU” stoji da je izravni izvoz tih zemalja u 2015. iznosio 32,9 milijardi dolara, a 6,5 milijardi dolara odnosi se na lance vrijednosti u koje su od promatranih zemalja najviše integrirani proizvođači iz Slovenije i Slovačke, dviju zemalja sa snažnim izvozom, a najmanje oni iz Hrvatske.

Premda hrvatski izvozni sektori nisu osobito zastupljeni u britanskoj ekonomiji, proizvođačima koji jesu itekako je važan neometan nastavak trgovinskih odnosa s Velikom Britanijom. Istraživanje EBRD-a pokazuje da hrvatske proizvode najviše koristi pet britanskih sektora: transportna industrija, kemijska industrija, financijske i poslovne usluge te metalna proizvodnja. Istodobno, na britanske “inpute” u Hrvatskoj se najviše oslanjaju sektor logistike, smještaj i proizvodnja hrane, poslovne usluge i veleprodaja.

Petina izvoza
Prema podacima HGK, više od petine hrvatskog izvoza u Veliku Britaniju zapravo se odnosi na farmaceutsku industriju koju predvodi Pliva. U toj kompaniji kažu da je za nju, ukupno gledano, tržište Velike Britanije jedno od značajnijih u Europi na kojem u posljednjih nekoliko godina ostvaruju dobre rezultate.

Govoreći o potencijalnim posljedicama Brexita, u Plivi kažu da još nije u potpunosti jasno što točno mogu očekivati. No, “iz perspektive najvećeg proizvođača lijekova u Hrvatskoj i jednog od najvećih izvoznika”, svjesni su izazova i problema s kojima bi se europska farmaceutska industrija mogla susreti u slučaju nepostizanja dogovora.

- U ovom trenutku još je na snazi pravilnik o međusobnom priznavanju testiranja kvalitete lijekova među zemljama članicama EU, koji u slučaju izostanka dogovora o izlasku Velike Britanije iz EU prestaje vrijediti. To bi, zacijelo, dovelo do niza komplikacija jer bi se navedena testiranja morala ponavljati, a vrijeme isporuke i troškovi bi porasli - objašnjavaju u Plivi.

Ne očekuju poremećaje
Dodaju kako se unutar njihove organizacije već dvije godine radi na usklađivanju procesa za slučaj izostanka dogovora između Velike Britanije i EU, pa ipak ne očekuju velike poremećaje na tržištu.

Na sektorskoj razini, britanski proizvođači najviše uvoze kemijske, metalne i transportne proizvode koje koriste u svojoj proizvodnji. Prijašnje su procjene pokazivale da bi ukupna šteta od Brexita za britansko i europsko gospodarstvo mogla iznositi više od 60 milijardi eura, a na udaru bi posebno bili europski izvoznici vina, voća, povrća.

Među članicama EU, kaže Zvonimir Savić, u Veliku Britaniju najviše izvozi Njemačka. - Stoga, u slučaju tvrdog Brexita, međunarodna trgovina koja se preko Njemačke odvija s Ujedinjenim Kraljevstvom, primjerice izvoz dijelova motornih vozila iz Slovačke u Njemačku, gdje se sklapa gotov proizvod i izvozi, bit će poremećena - kaže Savić. Ako se znatnije poremeti njemački izvoz u Britaniju, “to će znatno utjecati i na izvoz ostalih članica EU kojima je Njemačka veći trgovinski partner”. Jedno od najvažnijih izvoznih tržišta Njemačka je i Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Dani hrvatskog turizma vraćaju se u Poreč i Istru

04.11.2026.

Dani hrvatskog turizma 2026., najveće godišnje okupljanje hrvatskog turističkog sektora, ove će se godine održati 19. i 20. studenoga u Poreču, u novootvorenom Valamar Pical Resortu, a to znači da se najveća hrvatska smotra turizma ponovno vraća u Istru

Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzala: Cijene u godinu dana porasle 4,9 posto

04.11.2026.

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u listopadu je iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, objavio je DZS, čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom, dok podaci Eurostata pokazuju da se Hrvatska s

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Hrvatska ispala iz 50 najboljih startup ekosustava svijeta

28.10.2026.

Globalna ljestvica StartupBlinka pokazuje da Hrvatska treću godinu zaredom pada u poretku

Hrvatskoj prijeti val zatvaranja pogona za proizvodnju autodijelova?

26.10.2026.

Pala je još jedna hrvatska žrtva krize u europskoj autoindustriji. Austrijska kompanija Wollsdorf Komponenten odlučila je likvidirati svoju hrvatsku podružnicu Wollsdorf Components i ugasiti proizvodnju kožnatih dijelova za automobile u tvornici u Jalžabe

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk