U blokadi 327.176 građana, raste i broj blokiranih i njihovi dugovi

Broj građana čiji su računi zbog neizvršenih osnova za plaćanje blokirani, porastao je od kraja 2013. do kraja 2016. za 9 posto. Istodobno su njihove neplaćene obveze porasle za gotovo 73 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina), u kojoj takva kretanja pripisuju ponajprije zatvaranju obrta.

Prema podacima Fine, zadnjeg dana 2016. u blokadi je bilo 327.176 građana, a njihov je dug iznosio 41,16 milijardi kuna. Tri godine prije, krajem 2013., blokirane je račune imalo 299.795 građana, dakle 27.381 manje nego krajem prošle godine, a njihovi su ukupni dugovi iznosili 23,82 milijarde kuna i bili 17,34 milijarde kuna manji nego na kraju prošle godine.

Jedan od razloga tome trendu jest zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegovog zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu, objašnjavaju u Fini.

Građani najviše duguju financijskim institucijama

Podaci Fine pokazuju i da se više od polovice ukupnog duga građana s kraja prošle godine, 50,09 posto ili 23,6 milijarde kuna, odnosi na nepodmirene obveze prema bankama, kreditnim unijama, štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama.

Dodaju li se tome i dugovi osiguravateljskim društvima (1,3 milijarde kuna), leasing i faktoring društvima (912,7 milijuna kuna) te tvrtkama za kartično poslovanje (817,6 milijuna kuna), dug građana prema cijelom financijskom sektoru penje se na 23,6 milijarde kuna ili 57,45 posto ukupnih dugova s kraja prošle godine.

Najviše građana duguje do 10 tisuća kuna

Analiza duga građana po iznosu pokazuje, pak, da velik broj blokiranih građana duguje do 10 tisuća kuna. Njih je krajem 2016. bilo 117.638 ili 36 posto svih blokiranih. Njihovi ukupni dugovi iznose nešto manje od 448 milijuna kuna i čine tek nešto više od jedan posto ukupnih dugova svih blokiranih građana na kraju prošle godine.

Najveći udio u ukupnim dugovima, gotovo 85 posto (34,9 milijardi kuna), imaju građani čiji su dugovi veći od 100 tisuća kuna, a čiji je udio u broju blokiranih istodobno najmanji i iznosi 17,3 posto (56.531 građanin).

Glavnina dugova starija od godine dana

Promatrano po ročnosti duga, najveći udio u ukupnom iznosu nepodmirenih obveza građana na kraju 2016. imali su dugovi stariji od 360 dana - 95,2 posto ili 39,2 milijarde kuna. I građani čiji su dugovi stariji od godine dana, njih 272.439, imaju najveći, 83,3 postotni udio u u ukupnom broju blokiranih.

Fina donosi i pregled broja građana s otvorenim i blokiranim računima, koji pokazuje da u Hrvatskoj račune ima 85,3 posto stanovnika. Tako 3,6 milijuna stanovnika Hrvatske ima ukupno 7,25 milijuna računa, a u blokadi je ukupno 723.074 računa, dakle nešto manje od 10 posto.