Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ruj 2023

U čemu je problem? Split je drugi po broju poduzetnika u državi, ali i s najvećim minusom. Evo tko je ‘prvak‘ Dalmacije

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Sanja Stapić  

U čemu je problem? Split je drugi po broju poduzetnika u državi, ali i s najvećim minusom. Evo tko je ‘prvak‘ Dalmacije

Split je prošle godine bio najlošiji grad među svim općinama i gradovima u Hrvatskoj, s najvećim gubitkom od 698 milijuna kuna. Taj minus mu je osigurao 556. mjesto po kriteriju dobiti u Hrvatskoj u kojoj je i dalje drugi po broju poduzetnika od 8434 i zaposlenih kojih je 39 tisuća, dok je treći bio po 31,8 milijardi kuna prihoda.

Iz Financijske agencije (Fina) kažu da su prošle godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji poduzetnici Splita bili prvi po dobiti razdoblja od 2,6 milijardi kuna, kao i po gubitku razdoblja od 3,3 milijarde kuna, koji je nadmašio dobit pa su iskazali i najveći neto gubitak. Kaštela su najuspješniji grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji po dobiti od 350 milijuna kuna, po kojoj su na 19. mjestu u Hrvatskoj, slijedi Omiš sa 123 milijuna kuna dobiti, Solin sa 101 milijunom kuna i Vrgorac s 96 milijuna kuna dobiti prošle godine.

PAD NA LJESTVICI
Tvrtke s najvećom dobiti u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošle godine bili su splitski “Tommy” sa 134 milijuna kuna dobiti i “Jadroplov” sa 110,9 milijuna kuna, a Zračna luka Split iz Kaštel Štafilića bila je treća sa 110,7 milijuna kuna dobiti.

Milijardu kuna težila je prošle godine konsolidirana neto dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske županije, što je čak 52 posto manja zarada nego prethodne godine, kada su poslovali s 2,15 milijardi kuna neto dobiti. To je rezultat koji se dobije kad se s dobiti onih što su poslovali u plusu skinu minusi gubitaša. Lani su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije koji su poslovali s dobiti imali zaradu od pet milijardi kuna, što je porast od 27 posto prema godini ranije, dok su gubitaši povećali minus za 110 posto i nataložili četiri milijarde kuna gubitaka, pa je konsolidirana neto dobit pala na milijardu kuna.

Iz Financijske agencije kažu da su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije pali na 13. mjesto po neto dobiti u Hrvatskoj, dok su godinu ranije bili treća županija. U Hrvatskoj je lani pet županija imalo pad dobiti, a najveću je imala Splitsko-dalmatinska županija i njezin pad od 52 posto, slijedi Zagreb kojem je lani dobit pala za 18 posto ili za četiri milijarde kuna, na 18 milijardi kuna.

Neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj lani je porasla 3,7 posto, na 46,9 milijardi kuna, a iz Fine navode da je najviše poduzetnika u trgovini, u kojoj su ostvareni najveći prihodi i dobit od 13,7 milijardi kuna, što je povećanje od 25 posto u odnosu na pretprošlu godinu.

NAJLOŠIJE PLAĆE
Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, prvi su lani bili u Hrvatskoj poduzetnici Ličko-senjske županije, drugi su poduzetnici Dubrovačko-neretvanske, a treći su poduzetnici Zadarske županije. Splitsko-dalmatinska županija je po ekonomičnosti poslovanja najlošija među 21 županijom u Hrvatskoj. Splitsko-dalmatinska županija najlošija je u Dalmaciji i na 14. mjestu u Hrvatskoj po 5905 kuna prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih.

U Dalmaciji su najveće plaće isplaćivali poduzetnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, i iznosile su 6415 kuna u prošloj godini. Prosječno su poduzetnici prošle godine isplaćivali u Hrvatskoj 6973 kune neto plaće, a najveću prosječnu plaću od 7990 kuna isplaćivali su zagrebački poduzetnici.

10 tvrtki s najvećom dobiti u Splitsko-dalmatinskoj županiji

• Tommy, Split, 134,3 milijuna kuna

• Jadroplov, Split, 110,9 milijuna kuna

• Zračna luka Split, Kaštel Štafilić, 110,7 milijuna kuna

• Cemex, Kaštel Sućurac, 76 milijuna kuna

• Mesna industrija Braća Pivac, Vrgorac, 72.798 milijuna kuna

• Grand hotel Lav, Podstrana, 53,8 milijuna kuna

• Omial novi, Omiš, 43,2 milijuna kuna

• Sunčani Hvar, Hvar, 43 milijuna kuna

International Evona, Stobreč, 39,6 milijuna kuna

• Hattrick-PSK, Dugopolje, 39,6 milijuna kuna

Tvrtke s najviše zaposlenih

• Tommy, Split, 3349

• Studenac, Omiš, 3057

• Lonia trgovina, Omiš, 1365

• Mesna industrija Braća Pivac, Vrgorac, 1114

• AD plastik, Solin, 889

• Hattrick-PSK, Dugopolje, 717

• Promet, Split, 633

• Bobis, Solin, 613

• Ribola, Kaštel Lukšić, 511

• Vodovod i kanalizacija, Split, 451


Komentari članka

Vezani članci

Slovenski poduzetnici: Ostvaruje se naše predviđanje, uskoro ćemo Hrvatima gledati u leđa

28.09.2025.

U KLUBU slovenskih poduzetnika (SBC) sa zabrinutošću prate podatke koji pokazuju smanjivanje razlike između neto plaća u Sloveniji i Hrvatskoj. "Ako se nastavi ovakav trend, koji je posljedica za gospodarstvo pogubne politike vlade, Slovenija će uskoro po

Podivljalo taksi tržište u Splitu, jedna dozvola na 30 vozila, Šuta: Ovako više ne ide

11.07.2025.

Dok Split još sanira posljedice razornog nevremena, gradske vlasti paralelno pokušavaju staviti pod kontrolu i stanje na ulicama, ali ovaj put u taksi sektoru

Damir Šlogar: Životna priča uspješnog gaming veterana

08.07.2025.

Uspješni poduzetnik govori o prodaji biznisa za preko 50 milijuna dolara, ali i svom novom projektu – Muzeju povijesti videoigara

Turistička sezona u Splitu se zahuktava

18.06.2025.

Ovoga će vikenda kroz Zračnu luku Sveti Jeronim proći 45 tisuća putnika, a kroz gradsku Trajektnu luku 47 tisuća putnika, što pokazuje da se ovogodišnja turistička sezona u Splitu zahuktava.

Četvrtinu godišnje dobiti j.d.o.o. mora zadržati kao rezervu

04.06.2025.

Osnivanje i registracija jednostavnoga društva s ograničenom odgovornošću pogodan je izbor pravnoga subjekta u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti za koju nije potreban veliki kapital. J.d.o.o. može osnovati jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba,

Tag cloud

  1. 2793 članka imaju tag turizam
  2. 2645 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1440 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1969 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1634 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag trgovina
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1299 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 661 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 449 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor