Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2009

U dvije godine 172 zahtjeva za vjetroelektranama

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Eleonora Dukovac  

U dvije godine 172 zahtjeva za vjetroelektranama

U Hrvatskoj bi do 2010. godine 5,8 posto ukupne električne energije trebalo potjecati iz obnovljivih izvora energije (OIE), u što nisu uključene velike hidroelektrane. To u proizvodnji električne energije predstavlja 1139 gigavat sati (GWh). EU i nacionalna energetska strategija diktiraju kontinuirano povećanje udjela energije iz vode, vjetra, sunca, biomase, geotermalnih izvora... Zemlje članice EU-a već su se obvezale do 2020. osigurati prosječan udio od 20 posto obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. I to ne samo za električnu energiju, nego i biogoriva za potrebe prijevoza, te toplinsku i rashladnu energiju u neposrednoj potrošnji. Hrvatska kontinuirano napreduje i diljem zemlje raste interes za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

Kolika je sada iskorištenost OIE u Hrvatskoj?
- Analizama smo potvrdili značajne prirodne, tehničke i ekonomske potencijale svih oblika izvora. Trenutačno je najiskorištenija energija vodotokova, a još ima potencijala za gradnju malih hidroelektrana. Ostali izvori u značajnoj mjeri su neiskorišteni.
U Hrvatskoj je u 2007. ukupna proizvodnja električne energije iz OIE, uključujući i velike hidroelektrane, iznosila oko 36 posto. U ukupnoj potrošnji, električna energija proizvedena iz OIE sudjelovala je sa 24 posto. S velikim hidroelektranama i visokom stopom rasta potrošnje električne energije od tri posto godišnje, udio OIE u ukupno potrošenoj električnoj energiji trebao bi do 2010. dosegnuti oko 36 posto.

Kojim instrumentima država potiče proizvodnju energije iz OIE?
- U potpunosti smo uredili poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora - vjetra, sunca, biomase, geotermalnih voda, vodotokova... Vezali smo se uz iskustva EU-a, gdje se potiče iskorištavanje OIE posebnim ekonomskim instrumentima poput zajamčenih otkupnih cijena. Donesen je i Zakon o biogorivima za prijevoz. Hrvatska već uspješno sudjeluje u programu Inteligentna energija za Europu, namijenjenom članicama EU-a. Hrvatski su partneri sudjelovali u više od 20 projekata, osnovane su četiri regionalne energetske agencije...

Koliki je interes za gradnju i iskorištavanje postrojenja za takvu proizvodnju energije?
- Interes je velik. Od 1. srpnja 2007. do 1. lipnja 2009. zaprimili smo 320 zahtjeva za upis u Registar projekata i postrojenja za korištenje OIE i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP). Od toga 172 zahtjeva su za vjetroelektrane, 36 za solarne elektrane, 92 za male hidroelektrane, 19 za bioplin, za biomasu 18, te za kogeneraciju devet zahtjeva. Najveći interes za gradnju vjetroelektrana je na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije te je gotovo iskorišten maksimum. Velik je interes i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i u Slavoniji, Istri, Lici - diljem Hrvatske. Do 2020. u planu je razvoj od 1200 MW energije vjetra u vjetroelektranama, uz prirodni potencijal temeljen na 120 TWh električne energije godišnje.

Koliko bi novih vjetro i solarnih elektrana Hrvatska mogla imati za nekoliko godina?
- Teško je prognozirati broj vjetroelektrana jer će to ovisiti i o njihovoj snazi. Za solarne elektrane postoji interes u obalnom području gdje se za sada uglavnom spominju veći projekti, poput projekta visokotemperaturne solarne termoelektrane s paraboličnim koncentratorima, sa znatno većom instaliranom snagom u odnosu na ugradnje na krovovima obiteljskih kuća i zgrada. Primjena takve tehnologije omogućila bi, među ostalim, veću konkurentnost od fotonaponske tehnologije, zapošljavanje i izvrsnu priliku i izazov za domaću prerađivačku industriju. Također postoji veliki interes na kontinentalnom dijelu, mnogo je zahtjeva za područje Zagreba, sjeverozapadne Hrvatske i Istre.

Hoće li domaći proizvođači opreme biti uključeni u te projekte?
- Smatramo kako je to ključan aspekt energetske politike – razvojem projekata i poticanjem proizvodnje električne, toplinske i rashladne energije iz OIE potaknuti i domaće proizvođače opreme. To je i jedan od ciljeva gospodarske strategije: povezati energetsku i industrijsku politiku. Na popisu nam je oko 25 tvrtki, domaćih proizvođača opreme i komponenata poput Končara i Centrometala, za koje želimo snažan ulazak u taj sektor. Ministarstvo već niz godina daje potpore domaćim proizvođačima opreme i komponenata za programe OIE, ukupno 5,75 milijuna kuna godišnje od 2005. do 2007., a ove godine predviđen je iznos od četiri milijuna kuna.

Ima li Hrvatska potencijala trgovati “zelenom energijom”?
- Razvojem tržišta zelene energije i članstvom u EU-u dobit ćemo mogućnost trgovanja tom energijom. Tu imamo veliki potencijal. Sad nas koči konkurentnost cijene, ali i lokalni uvjeti za iskorištavanje OIE te razvoj pojedinih tehnologija. No, tržište zelene energije do ulaska u EU će biti uređeno, a razvojem tehnologija te sinergijom proizvođača uklanjat će se barijere i cijenom će se konkurirati fosilnim izvorima energije.


Komentari članka

Vezani članci

Nadogradnja riječke rafinerije, završeno 70% pojekata

27.01.2023.

Radovi na projektu nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka teku prema planu, završeno je više od 70 posto projekta koji obuhvaća projektiranje, nabavu i izgradnju postrojenja, a dio radova zbog kojih je privremeno obustavljen rad rafinerije trebao bi biti zav

Končar pustio u rad Laboratorij za velike električne strojeve i pogone

26.01.2023.

Jedan od naših najvećih izvoznika, zagrebački Končar, otvorio je u povodu 102. rođendana novi laboratorij za velike električne strojeve i pogone. Riječ je o jedinstvenom tehnološkom kompleksu kakvih je malo u svijetu. Investicija od 7 milijuna eura financ

Dva vizionara rade zračne robote, neki stanu u dlan, neki mogu prevesti teret od Korčule do Lastova: iza njih stoje dva faksa i EU

27.12.2022.

Tijekom prijave projekta smo obojica bili asistenti, ali smo imali podršku oba fakulteta i prošao nam je. Nažalost, mi smo se veći dio vremena borili s administracijom u našem nesavršenom sustavu. Oprema je jako specifična, a procedura za nabavku vrijedi

Vlada objavila nove cijene goriva: Benzin i službeno ispod 10 kuna

20.12.2022.

Danas je održana 179. telefonska sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojoj je donesena Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata sukladno kojoj se najviše maloprodajne cijene, kao i do sada, računaju po formuli prema osnovnoj ci

Globalne zalihe LNG-a rasprodane, zbog nedovoljnog ulaganja ograničena opskrba u narednim godinama

23.11.2022.

Ukapljeni plin trebao bi Njemačkoj zamijeniti ruski plin koji je stizao plinovodima. Isporuke Sjevernim tokom 1 obustavljene su nakon oštećenja u eksploziji čiji krivac još nije utvrđen. Oštećen je i Sjeverni tok 2 koji je završen, ali zbog rata u Ukrajin

Tag cloud

  1. 2429 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1749 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1201 članka imaju tag ict
  9. 1306 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 644 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 368 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor