Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Sij 2021

U franšizni posao uz potpore HZZ-a za samozapošljavanje

Izvor: www.poslovnifm.com · Autor: Ljiljana Kukec  

U franšizni posao uz potpore HZZ-a za samozapošljavanje

Glavna prednost franšiznog načina poslovanja je brza internacionalizacija poslovanja. To je uglavnom glavna misao vodilja svih poduzetnika kada odluče projektirati svoju franšizu. Je li internacionalizacija imperativ? Mnogo odličnih franšiznih lanaca posluje samo na nacionalnom teritoriju i nikada ne prelaze granice, ali to ne znači da nisu uspješni.

Većina franšiznih koncepata su samo nacionalni lanci, vrlo uspješni u svojem poslovanju, koji kreiraju nove poduzetničke pothvate te zapošljavaju. Ono što franšizni sektor čini važnim za svako gospodarstvo je upravo to, ponuda domaćih poslovnih koncepata drugim poduzetnicima uz prijenos know how, edukaciju i mentorstvo. To ih čini dugoročno održivim poslovanjima.

Franšizni poslovni sektor uglavnom ne poznaje veće krize. Pokazuje to i zadnji izazov u toku epidemije. Mnogi davatelji franšiza otvarali su nove lokacije više nego inače. Rijetki naši davatelji franšiza također. Razlog tome, između ostaloga, leži i u činjenici da se franšizni sektor globalno konsolidirao i uložio velike napore da svi pomognu svima – od asocijacija i institucija, preko davatelja do primatelja franšiza. U zadnjih godinu dana nije postojala konkurencija već samo zajednička misija: osigurati opstanak i rast franšiznog sektora. S ubrzanom digitalizacijom i poklonjenim vremenom, na online sastancima umjesto u živo, znatno se ubrzao cijeli proces potpore franšiznom sektoru, ali i proces pomoći davateljima franšize da pronađu adekvatnog kupca franšize bilo na domaćem ili stranom teritoriju. I sami kontakti s budućim primateljima franšize bili su brži i neposredniji u online okruženju.

Svjetsko franšizno vijeće i Europska franšizna federacija, kao krovne organizacije franšiznog sektora čiji član je i Hrvatska od 2006 godine, održavale su redovite sastanke na tjednoj i dvotjednoj bazi umjesto semestralno, a mnogi franšizni brokeri ujedinili su svoje snage sa stranim kolegama s ciljem plasmana svojih franšiza na nova tržišta. Kriza je možda čak i pomogla, iako je mnogo ljudi ostalo bez posla mnogi od njih su, u želji da preuzmu kormilo svojeg života u svoje ruke, uložili u kupnju franšize. Mnoge tvrtke u svijetu davale su otpremnine koje su upotrjebljene za kupnju franšiza kao sigurnijeg i održivijeg načina pokretanja vlastita poslovanja. Čak i u Hrvatskoj kupovale su se franšize uz potpore za samozapošljavanje HZZ, a domaći franšizni lanci širili su svoje mreže.

Iako hrvatski mali i srednji poduzetnici uglavnom još ne uzimaju ozbiljno u obzir franšizni način poslovanja kao način financiranja vlastita rasta, ipak one malobrojne hrvatske franšize puno bolje prolaze u drugim zemljama. Razlog je sigurno i mikro franšizni model kojem uglavnom pripadaju naše franšize ( nisko ulaganje), ali jedan od razloga je i taj što naše franšize na stranim tržištima imaju veću mogućnost zarade radi viših cijena koje postižu s krajnjim proizvodom ili uslugom.

Od druge polovice 20. stoljeća u svijetu, franšize su se širile na domaćim tržištima, a mnoge od njih i internacionalno. Iako je franšiza sinonim za internacionalizaciju, ipak to je vrlo ozbiljan korak za svako poduzeće i trebao bi uslijediti tek nakon dobrog pozicioniranja na domaćem terenu.

Mnogi davatelji franšize, uvjereni da je njihov koncept odličan upravo zato jer je jako dobro prihvaćen na domaćem tržištu, vjeruju da je isti primjenjiv internacionalno. Pri tome znaju zanemariti najvažniji korak u internacionalizaciji – istraživanje tržišta. Svakako je važna stvar jak brend, no koliko vam jak domaći brend može pomoći na internacionalnom tržištu kad je tamo potpuno nepoznat? Da, on doprinosi kredibilitetu franšize jer se može dokazati da je na domaćem terenu prepoznat, no ne pomaže puno u samom plasmanu na strano tržište na kojem još nikome ništa ne znači. Ipak, jak brend znači jak i dobro postavljen sustav i know how, a to je karta koja donosi dobre pozicije i na stranom tržištu. To će pomoći u privlačenju jakih kandidata, a može se komunicirati dobrom marketinškom strategijom.

Ipak pitanje svih pitanja je koju strategiju upotrijebiti za internacionalno širenje. To je jedno od prvih pitanja koje mi upućuju klijenti. Istraživanja pokazuju da samo 20% davatelja franšize ima proaktivnu marketinšku strategiju, odnosno da aktivno traži svoje nove kupce na stranim tržištima. Ostalima, kao uostalom i mnogim našim davateljima franšize, ekspanzija na strana tržišta se događa „slučajno“. Naime, strani investitor slučajno vidi interesantan i uspješan koncept i sam napravi prvi korak. Vrlo često to je netko iz dijaspore ili netko od turista. Takva situacija je veliki izazov za svakog davatelja franšize, pogotovo za one nove. Žele jednostavno iskoristiti priliku koja im se pruža bez obzira jesu li spremni ili ne za tako važan korak.

Oni iskusniji davatelji franšize ipak će prvo napraviti domaću zadaću i istražiti novo tržište te vidjeti ima li prostora za njihov proizvod ili uslugu. Ono što je najvažnije je istražiti lokalnog investitora i vidjeti je li taj pravi poslovni partner. Kada govorimo o istraživanju tržišta mislimo na istraživanje lokalnih okvira za poslovanje te franšize. Ne treba nikako pretpostaviti da su pravni i komercijalni uvjeti isti kao i na domaćem tržištu. Zato je savjet uvijek uzeti lokalnog franšiznog konzultanta koji dobro poznaje sektor poslovanja i tržište. Hrvatska udruga za franšizno poslovanje preko svoje mreže uvijek može preporučiti kolege koji su relevantni na određenom tržištu.

U franšiznom poslovanju uvijek i kod svih franšiza zajedničko i presudno je naći pravog partnera. Taj partner treba po kulturološkim i osobnim karakteristikama i vrijednostima biti pravi partner, a ne po financijskim karakteristikama i želji da potpiše franšizni ugovor. To je još i važnije, govorimo li o Master franšiznom ugovoru za veći teritorij s obzirom da će se veći dio prava davatelja franšize prebaciti na Master primatelja koji će na dotičnom tržištu zastupati njegove interese.

Iznimno je važno na stranom tržištu zatražiti pomoć stručnjaka. Iako relativno skupo, to uvijek u konačnici čini uštedu sigurno u novcu i vremenu, a dugoročno i u reputaciji. Davatelj franšize možda najbolje poznajete svoj proizvod i poslovanje, no konzultanti su osobe koji najbolje poznaju svoje lokalno tržište i sektor poslovanja. Ozbiljni konzultanti bit će vrlo kritični i ozbiljno se pozabaviti svakom franšiznom ponudom.

Sve to vrijedi i za širenje na domaćem tržištu, za kreiranje franšize. Kao franšiznom konzultantu često mi dolaze naši poduzetnici kojima se širenje događa slučajno. Našao ih je kupac i žele takav posao, a oni žele prodati franšizu iako je još niti nemaju. A nemaju nikakve informacije o novom tržištu. Često ne žele ulagati novac u projektiranje franšize, ako taj kupac nije siguran. I tako se vrtimo u krug.

Projektiranje franšize je investicija u budućnost, strategija rasta, a ne trošak. Ako to poduzetnik ne vidi onda je bolje da se ne upušta u prodaju nečega što naziva franšizom, jer je to osuđeno na propast – njegovu i možda nekoliko drugih investitora koji su svoju ušteđevinu uložili u taj posao. Iako franšizni sektor u Hrvatskoj nije konkretno pravno definiran, ipak se sektor ravna po nekoj europskoj praksi i etičkom kodeksu. Zato je vrlo važno da se franšiza temeljno i kvalitetno kreira kako bi se u vremenu koje dolazi mogla klonirati, time i inicijalno ulaganje u njezinu kreaciju postaje minorno. Iako je kod nas još prisutno neznanje o takvoj strategiji rasta poslovanja, sve je više poduzetnika koji traže kreiranje franšize.

Zanimljivo je pritom da franšize niču u raznim sektorima poslovanja, a ugostiteljstvo nije u nas onajzastupljenije, iako u svijetu 56 % svih franšiza čine upravo iz sektora ugostiteljstva. Kod nas su domaće franšize zastupljene u raznim sektorima poslovanja od beauty-wellnessa, edukacije, publikacija, ugostiteljstva, zabave, a svijet je upoznao i našu uspješnu franšizu rent a car usluga Carwiz.


Komentari članka

Vezani članci

Potpora im pomogla pokrenuti posao, a sada moraju izboriti svoje mjesto na tržištu

14.09.2026.

Do kraja rujna svi koji bi htjeli ispuniti snove i postati sami sebi šefovi mogu podnijeti zahtjev za samozapošljavanje. Nepovratno mogu dobiti i do 20 tisuća eura. 91% sredstava osigurano je iz Europskog socijalnog fonda plus, dok se preostalih devet pos

Za saniranje šteta od ASK-a ukupne potpore 20 milijuna eura

07.09.2026.

Vlada je u petak donijela Program državne potpore za nadoknade šteta uzrokovanih afričkom svinjskom kugom za razdoblje do 2027. godine, kao i program posvećen potporama sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afrič

Obrti i tvrtke mogu dobiti do 20.000 eura: Prijave do 16. rujna

04.09.2026.

Prijave se podnose elektroničkim putem, a svi detalji, uvjeti i potrebna dokumentacija dostupni su u tekstu Javnog poziva i uputama za prijavitelje na službenim mrežnim stranicama Grada Zagreba.

Poznati američki lanac brze hrane stiže u Hrvatsku

01.09.2026.

Taco Bell će prva dva restorana uskoro otvoriti u Zagrebu: jedan u Arena centru, a drugi u City centru west, otkriva novinarka poslovnog tjednika Lider Manuela Tašler. Lokali se naveliko uređuju i otvorenje bi navodno moglo biti već u rujnu.

Pulski poduzetnici dobili nove potpore, u gradskom programu ostalo gotovo 200 tisuća eura

06.08.2026.

Grad Pula odobrio je poduzetnicima dodatnih 43.146,51 euro bespovratnih potpora u okviru programa "Potpore Pula – Pola 2026.", izvijestili su u ponedjeljak iz Grada.

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk