U HAC-u I ARZ-u TRLJAJU RUKE Autocestama ove godine prošlo milijun više vozila, zarada osjetno skočila

U prvih pet mjeseci ove godine, točnije u razdoblju od 1. siječnja do 27. svibnja Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) ostvarile su veći promet za šest posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi od cestarine rasli su i po nešto većoj stopi od 8,4 posto, a ukupno su obje tvrtke prihodovale 855,7 milijuna kuna.

HAC i ARZ zajedno upravljaju s ukupno 1.113 kilometara autocesta u Hrvatskoj, a u prvih pet mjeseci ove tvrtke imale su promet od 18,8 milijuna vozila što je oko milijun vozila više nego prošle godine. Sve navedene brojke pokazuju kako i dalje traje stabilan uzlazni trend prometa i prihoda na autocestama u posljednjih pet godina, kao i da se ove godine ponovo može očekivati obaranje rekorda u turističkoj sezoni.

Ujedno je ova prihodovna stabilnost važan preduvjet da se doista ispuni plan refinanciranja dugova cestarskog sektora, koji za cilj ima otplatu svih dugova do 2033. godine. Izuzetno visoka stopa rasta prometa i prihoda koja traje veći niz godina na kraju će svakako imati i utjecaja na otplatu dugova, a to najbolje potvrđuje podatak o 66 milijuna kuna dodatnog prihoda u naplati cestarine u prvih pet mjeseci ove godine.

Primjerice, samo prošle godine su autoceste povećale prihod za oko 275 milijuna kuna, a slično bi trebalo biti i ove godine ako se zadrže postojeći trendovi. Dijelom je to povećanje prihoda posljedica uvođenja sezonske tarife, koja će biti na snazi i ove godine, te će u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna sve autoceste poskupjeti za 10 posto, pa će primjerice cestarina za osobni automobil na autocesti Rijeka – Zagreb ljeti ponovo biti 77 kuna.

Ako je suditi prema analitici resornog Ministarstva prometa u dokumentu pod nazivom Reforma cestovnog sektora unatoč većoj sezonskoj cijeni Hrvatska ni približno nije najskuplja zemlja u Europi po cijeni cestarine. Pritom treba naglasiti kako gotovo trećina zemalja u Europi ima vinjete, dok ostali, kao i Hrvatska, još uvijek naplaćuju autocestu po prijeđenom kilometru.

Usporedbe radi navodi se kako HAC i ARZ naplaćuju 0,3864 kuna po kilometru. Ta je cijena bez PDV-a tako da je krajnjim korisnicima svota ipak veća i iznosi 0,486 kuna po kilometru, ali je od ovih brojki još zanimljivija usporedba s drugim zemljama. Primjerice cijena autocesta u Španjolskoj iznosi 0,6544 kuna po kilometru, u Francuskoj 0,6121 kuna, u Italiji 0,5847 kuna, a u Portugalu 0,525 kuna po kilometru.

Dakle, autoceste u RH sigurno nisu među skupljima u Europi. , a isto vrijedi i za teretni promet, gdje je ponuđena usporedba s Austrijom i Slovenijom, koja nema vinjetu za teretna vozila već 3. i 4. kategoriju naplaćuje po kilometru. U Hrvatskoj cijena iznosi 1,08 do 1,15 kuna po kilometru za 3. kategoriju vozila, u Sloveniji od 1,09 do 1,83 kuna, a u Austriji 2,52 kuna. Za četvrtu kategoriju razlike su još i veće, pa je tako cijena u Hrvatskoj 1,59 do 2,06 kuna, u Sloveniji 2,29 do 3,81 kuna, a u Austriji 3,69 kuna.

Kao što je od ranije poznato, u Hrvatskoj će do daljnjega ostati na snazi sustav naplate cestarine po prijeđenom kilometru, a u skladu s budućom direktivom Europske komisije prema kojoj bi sve države EU-a od 1. siječnja 2026. trebale usvojiti sustav naplate po prijeđenom kilometru. Takav se sustav za teretna vozila uvodi već od 2023., pa RH idućih godina planira postupno uvođenje sustava automatizirane naplate koji će biti interoperabilan s EETS sustavom drugih zemalja članica. EETS (European Electronic Tolling System) će zamijeniti postojeće sustave naplate cestarine, a osim prijeđene udaljenosti u obzir će se uzimati i količina CO2 koju je vozilo pritom ispustilo. Tijekom 2018., u sklopu Projekta modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora, analizirat će se moguće verzije automatiziranog sustava naplate cestarina, koji će se implementirati 2020. godine.