Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Velj 2010

U institucijama Unije radit će i hrvatski građani

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marijana Matković  

U institucijama Unije radit će i hrvatski građani

Kada Hrvatska postane članica Europske unije i hrvatski će građani imati pravo pristupa testiranjima za stalno zaposlenje u institucijama EU-a, prije svega u Europskoj komisiji. Kvota radnih mjesta koja bi mogla biti predviđena za Hrvatske građane još nije poznata. Zna se tek da za te poslove ne postoji dobna granica te da nema nikakve mogućnosti za utjecaj političara ili predstavnika Hrvatske u EU na to tko će dobiti posao, objasnio je David Bearfield, direktor Europskog ureda za odabir kadrova (EPSO), na nedavnom razgovoru s novinarima na kojem je predstavljen novi način izbora kadrova za rezervnu listu za zaposlenja u EU.

Kandidacijski postupak provodi se za dvije vrste zaposlenja: ono na određeno vrijeme, koje može trajati najdulje tri godine uz mogućnost jednog produljenja do tri godine (za što je u Hrvatskoj početkom 2009. godine već proveden jedan natječaj) te natječaj (concours) za stalno radno mjesto na koji se građani neke države mogu prijaviti tek kada ona i službeno postane članica EU-a. Nakon formiranja liste kandidata, institucije EU-a među njima biraju zaposlenike kada se otvori radno mjesto, što znači da ni sam kandidacijski postupak nije jamstvo da će netko sigurno i dobiti određeni posao. O tome samostalno odlučuju institucije koje zapošljavaju te ljude, odnosno EPSO na to nema nikakav utjecaj, objasnio je Bearfield. Za razliku od dosadašnjega kandidacijskog postupka, u okviru kojega se najprije testiralo znanje činjenica o Europskoj uniji, novi je model izbora kandidata za zaposlenje pojednostavljen. Nakon predselekcijskog testa, kandidati će prolaziti pisani test, prezentaciju teme, zadatak u grupi - da bi se provjerila kooperativnost i mogućnost suradnje s kandidatima različitih nacija - te intervju o osobnim kompetencijama kandidata.

Testiranja će se ubuduće provoditi jedanput na godinu, što dosad nije bio slučaj, i to po unaprijed utvrđenom rasporedu: u ožujku za administrativno osoblje, pravnike, ekonomiste i IT-stručnjake, u srpnju za prevoditelje, a u rujnu za asistente i tajnike. Takvim rasporedom EPSO želi omogućiti da se na natječaje lakše prijavljuju i mladi ljudi koji tek izlaze s fakulteta, kazao je Bearfield. Kad je riječ o pripremama, one su također jednostavnije nego do sada, odnosno od kandidata se očekuje manje naučenih činjenica o povijesti EU-a, kojem su do sada morali pribjegavati, a više se polaže na stručnost i osobne kompetencije kandidata. Na internetskim stranicama EPSO-a (European Personnel Selection Office, www.europa.eu/epso/) mogu se pronaći simulacije testova putem kojih se kandidati mogu pripremiti za testiranje. Dodatne informacije o testiranju, primjeri pitanja te preporučena literatura mogu se pronaći i na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija na kojoj je detaljnije objašnjen cijeli postupak, no u Ministarstvu upozoravaju da ih EPSO ne obavještava o rokovima ili tijeku testiranja pa o tome zainteresirani sami moraju voditi računa.

Testiranja ubuduće u jednom danu
Planira se osnivanje centra za ocjenu kandidata u okviru kojega bi se testiranje obavljalo u jednom danu, za razliku od dosadašnje prakse u kojoj su kandidati u nekoliko navrata tijekom nekoliko mjeseci pristupali različitim testovima, pa se očekuje da bi i sam proces od pristupanja testiranju do formiranja liste kandidata mogao trajati od pet do devet mjeseci umjesto prosječnih 15 mjeseci do dvije godine, koliko je to bilo dosad.

Što više jezika, to veća šansa za posao
Jedna od najpoželjnijih osobina, odnosno uvjet za to da bi netko uopće mogao kandidirati za posao u EU svakako je znanje stranih jezika, i to obavezno dva, uz intenciju da se uči i treći (jedan od obaveznih jezika su engleski, francuski i njemački, jezici kojima se služe institucije EU-a), kao i mogućnost suradnje s različitim ljudima i nacijama, a jedna od najznačajnijih prednosti posla u institucijama EU-a, osim što je financijski isplativ, jest i činjenica da se pruža puno prilike za mijenjanje mjesta rada, vrste posla te da je to prilika za upoznavanje različitih naroda.


Komentari članka

Vezani članci

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

13.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk