Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ožu 2019

U Mirelinoj "Vještičjoj kuhinjici" sve se reciklira, čak i voda!

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sanja Rapaić  

U Mirelinoj "Vještičjoj kuhinjici" sve se reciklira, čak i voda!

Mirela Jakuš Fröbe vlasnica je bajkovitog OPG-a pored rijeke Dobre koja sama izrađuje i sredstva za čišćenje, a troškove prehrane smanjila je na minimum, jer više od 90 posto namirnica proizvede i prikupi u prirodi. K tome, sve što može restaurira i reciklira, od starog namještaja, pa do vode!

Mirela Jakuš Fröbe sasvim je posebna mlada žena, koja je odabrala teži, ali i mnogo ljepši i zdraviji način života. Ova nasmijana vlasnica bajkovitog OPG-a pored rijeke Dobre odupire se konzumerizmu i materijalističkom duhu te njeguje neraskidivo prijateljstvo s prirodom. Sve što može restaurira i reciklira, od starog namještaja, pa do vode. Sama izrađuje i sredstva za čišćenje, a troškove prehrane smanjila je na minimum, jer više od 90 posto namirnica proizvede i prikupi u prirodi.

"Živim u maloj drvenoj kućici uz rijeku Dobru, na imanju koje je okruženo šumom i livadama. Tu sam osnovala i svoj OPG-a te se bavim ekološkim uzgojem voća, povrća i ljekovitog bilja, kao i njihovom preradom. Uz to, već se dugi niz godina bavim i travarstvom, gljivarstvom, planinarenjem, bushcraftom i survivalom - vještinom preživljavanja u divljini, koju, na neki način, nastojim prakticirati i u svakodnevnom životu“, kaže nam Mirela.

Ne čudi stoga što je i kućica u kojoj živi zamišljena kao ekološki orijentirana i samoodrživa.

Sve recikliram, pa čak i vodu te ne bacam niti jednu kap!
"U mojoj, kako sam ju nazvala, Vještičjoj kuhinjici, reciklira se gotovo sve, od bio-otpada, koji odlazi u kompost, do kartonske ambalaže, koja također završava na istoj hrpi. Plastiku maksimalno izbjegavam pa već pri kupovini biram proizvode u rinfuzi. Ako baš ne mogu izbjeći plastičnu ambalažu, onda je ne bacam, nego je nastojim prenamijeniti. Što se tiče samoodrživosti kućice, panele za struju još nismo ugradili, no opskrbu vodom smo riješili prikupljanjem kišnice. Dvije velike šterne u zemlji zaprimaju 20-ak kubika vode, te opskrbljuju čitavo naše kućanstvo.

Troškove svog OPG-a Mirela je svela na minimum
Ne bacamo niti jednu kap vode, jer kišnicu koju upotrijebimo recikliramo, pretvaramo ju u tzv. "sivu", tehničku vodu i ponovo koristimo. Budući da ne upotrebljavamo apsolutno ništa od kupovnih kemijskih sredstava, ta je voda lišena svih supstanci opasnih za život okoliša, biljaka, cvijeća, voćaka, te ih navodnjavamo i zalijevamo recikliranom vodom“, priča Mirela koja već dugi nit godina sama spravlja i sve higijenske potrepštine i sredstva za čišćenje kućanstva.

"Pastu za zube, sapune, šampone, dezodoranse, kreme, sredstva za čišćenje sanitarija, deterdžente za pranje rublja i posuđa, dakle sve što većina ljudi kupuje u trgovinama, ja spravljam sama, od potpuno prirodnih sastojaka. U svojim organskim vrtovima i voćnjacima, sama uzgojim i hranu, a tek mali dio, poput ulja i soli, te još par sitnica, kupujem u trgovinama. Budući da smo vegetarijanci, na našem jelovniku nema mesa, niti mesnih prerađevina, no sir i jaja su iz domaćeg uzgoja“, kaže Mirela dodajući da se tijekom cijele godine aktivno bavi i travarstvom, te vrijedno sakuplja i samoniklo bilje i plodove.

"Čak 70 do 80 posto naše svakodnevne prehrane čini "divlja hrana" koju prikupljam. Osim zdravstvenih prednosti, to ima izuzetno pozitivan učinak i na naš kućni budžet, jer su nam troškovi prehrane zanemarivi“, kaže naša sugovornica

Priroda se guši pod teretom otpada
Za sebe kaže da je velika pobornica zdravog načina života i aktivistica ekologije, a upravo je iz te njene neizmjerne ljubavi prema prirodi, rođena i ideja da se angažira na njenom očuvanju i kroz spašavanje starina, starinskog namještaja i odbačenih predmeta. Naime, trend bacanja još uporabljivog namještaja i predmeta, u stalnom je porastu, zbog čega se, upozorava naša sugovornica, priroda guši pod teretom divljih odlagališta.

"Nerijetko, u naizgled netaknutim dubinama šuma, nailazim na ružne prizore gomila smeća, odbačenih predmeta i komada namještaja koji je još itekako upotrebljiv. No, u današnjoj histeriji konzumerizma, ljudi bacaju starine te kupuju nove komade, koji su često mnogo nekvalitetnije izrade od onih koje smo naslijedili iz nekih boljih, davnijih vremena, kada je kvaliteta bila imperativ. Nakon što sam restaurirala prvi pronađeni komad bačenog namještaja, shvatila sam da je to pravo blago, koje, uz malo truda i ljubavi, može ponovo zasjati punim sjajem. Kada takve otpisane starine vratite u život, imate nešto posebno i drugačije, iskreirano u zanesenosti, što nosi vaš osobni potpis“, kaže nam Mirela iza koje su mnogobrojne akcije „"pašavanja“ starih odbačenih predmeta, a upravo je tim, kako ih naziva "napuštenim dušama“ i "naselila“ svoj mali, topli dom.

Reciklira, restaurira i čuva duh tradicije i starih vremena
"Nikada ne ulazim u šoping centre, jer među komadima namještaja iz serijske proizvodnje za mene nema ničega s dušom. Zato je čak 99 posto namještaja u mojoj kućici reciklirano, restaurirano ili nastalo prenamjenom predmeta. Moj životni prostor krase komadi namještaja koji imaju svoju povijest i svoju priču - tu je ormar koji sam izradila od bačenih, starinskih vrata ormara u raspadu koji je trunuo u ruševnoj kući. Zatim, shabby chick kuhinjska komoda koju sam pronašla na otpadu i preuredila, kao i dva kuhinjska stola i stolac, s početka 20-og stoljeća, koji su bili izbačeni na ulicu.

Hrana iz njezina eko vrta
Od starinskih kukica, koje sam dobila na poklon iz jedne gornjogradske, zagrebačke apoteke, napravila sam vješalicu za odjeću, kupaonski ormarić sam izradila, od prastarih drvenih žaluzina, a stogodišnja djedova, hrastova bačva danas je unikatni stolić za kavu. Moj dom je moja oaza i nastojim taj prostor u kom živim poštedjeti od materijalističkog duha današnjeg vremena“, kaže naša sugovornica.

Inspiracije i kreativne energije joj nikada ne nedostaje, pa je svaki predmet u njenom malom, toplom domu, prošao poseban make over.

Seoski turizam kao sljedeći korak
"Najkreativnija sam kada radim za sebe, prateći viziju u svojoj glavi, jer znam kakav dojam želim stvoriti određenim komadima namještaja. Uvijek si pri tom ostavljam i dovoljno manevarskog prostora za neke daljnje izmjene, jer upravo u promjenama je čar. Trenutno kreiram interijer apartmana koji se nalazi u sklopu moje drvene kućice na rijeci, a koji planiram uskoro iznajmljivati gostima.

Čitav prostor bit će ispunjen preuređenim i recikliranim starim predmetima i komadima namještaja. Kuhinjski ormarići, krevet, stol, komoda, pa čak i stolarija i podovi, sve će biti nekupovno i nekonvencionalno, ali će zato biti izrađeno s puno duha i ljubavi“, kaže nam kreativna vlasnica OPG-a te poručuje: "Vratite se prirodi - neka revolucija započne u vašim vrtovima, u vašim kuhinjama, u vašim srcima!“.


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Kulina Nova Sela: Ostali na djedovini i od pršuta izgradili biznis

21.10.2026.

Obitelj Bebić već 35 godina proizvodi pršut kod Metkovića, izvozi u Njemačku i ostvaruje gotovo pola milijuna eura godišnjih prihoda.

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk