U Slavoniji treća klasa pšenice 155 - 162 €/t, a u Međimurju 170 eura

Žetva puno slabija količinama i kvalitetom od prethodnih, protein 11,3, hektolitar slabiji i šturo zrno, prinosi 5 t/ha
Ovogodišnja žetva, koja je u nekim dijelovima tek počela, rezultira daleko slabijim prinosima i lošijom kvalitetom u odnosu prema prethodnima. Zbog slabijeg hektolitra zrno je šturo, a slabije je i izbrašnjavanje.

Poručuju to iz Žitozajednice, čije preliminarne procjene govore kako će, uzimajući u obzir da je jesenas pšenicom zasijano 168.000 hektara, a da bi prinos ove godine bio 5-5,5 t/ha, Hrvatska požnjeti 840 - 900 tisuća tona.

Iako je to manje nego u dvije prethodne žetve, koje su bile milijunske, u Žitozajednici ističu da ćemo pšenice imati dovoljno za svoje potrebe, koje su oko 450.000 tona. Eminentno tržište za izvoz i dalje je Italija.

Nepovoljna godina

Otkupljivači izlaze s cijenama, pa je osječko Žito u utorak, 11. srpnja, izišlo s kotacijom kupovnih cijena, prema kojoj za pšenicu premium daje 180, za prvu klasu 170 - 177, za drugu 162,50 - 169,50, za treću 155 - 162, a za četvrtu klasu 145 EUR/t, ovisno o hektolitru, proteinu. S cijenama su izišli i Čakovečki mlinovi.

- Cijena za tonu pšenice premium klase je 200, prve klase 190, druge 180, treće 170 i četvrte klase 160 EUR/t - navode Mlinovi. - U kunama, treća je klasa Čakovečkih mlinova, a koje smo i ove godine – ističe direktorica ŽZ-a Nada Barišić pozivajući se na podatke osječke kuće Inspecto - požnjeli najviše, 1,28 kuna.

To je blagi rast cijene pšenice, koja je proteklih dana bila oko 1,20 kuna za kilogram, odnosno Žito je u prethodnoj kotaciji, od 3. srpnja, za pšenicu treće klase nudilo 165 eura za tonu, a tu je cijenu ta tvrtka nudila i u četiri prethodne kotacije, počevši od 27. lipnja; 26. lipnja nudila je za tonu pšenice treće klase 170, a 21. prošlog mjeseca 155 eura. Zahtjev ratara bio je 300 eura, s tim što im je Ministarstvo poljoprivrede u međuvremenu izišlo sa svojih 135 eura po hektaru za prvih 30 hektara na cijene koje daju otkupljivači.

- Cijene su katastrofalno niske i vode u velike gubitke sve proizvođače. Svi ti otkupljivači nama su prodavali reproamterijal, a ponuđene cijene su preniske u odnosu prema previsokim ulaznim troškovima u sjetvi - od 700 do 800 kuna za 100 kg gnojiva, a sada je 100 kg pšenice 120 kuna - kaže ratar i član UO HPK-a Matija Brlošić. Dodaje da prosječni prinosi idu i ispod 5 t/ha, a da su primjese znatne.

Negodujući zbog dosad ponuđenih cijena za pšenicu, ratari svoje nezadovoljstvo iskazuju i usporedbom cijene pšenice s cijenom kifle, kuglice sladoleda. - Za tri kuglice na moru od dva-tri eura seljak treba sa sobom na more ponijeti i dati 100 kg žita - kaže Brlošić.

- Ova godina definitivno je pokazala puno slabije prinose, koji su u prethodne dvije žetve bili 7 i 8 t/ha, urod je manji, godina je pokazala manji hektolitar i štura zrna. Osim što je podbacila u prinosima, podbacila je i u kvaliteti, a ratare je dočekala i vrlo niska otkupna cijena, kojom, dakako, nisu zadovoljni, što razumijemo, jer posljednja jesenska sjetva bila je među najskupljima - kaže Barišić. Podsjetimo, lani im je za pšenicu nuđeno 2,00 - 2,50 kuna, oko 300 eura, a sada je to gotovo upola manje.

- Prosjek je udjela proteina 11,3, većina zrna treće je klase i lošije nego lani, a tome su pridonijele nepovoljne klimatske prilike; na nekim potezima sjeverozapadne Hrvatske žetva je tek počela. Problem dovoza ukrajinske pšenice i dalje postoji - kaže Barišić.