U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

Za najviše tri mjeseca u Valpovu će s radom početi jedinstvena bioelektrana Biomasa Valpovo, vrijedna dva milijuna eura, iz koje će, za razliku od svih drugih objekata takvog tipa, osim električne i toplinske energije, kao nusproizvod izlaziti iznimno vrijedan aktivni bio ugljen.

Ako je suditi prema riječima osječkog poduzetnika Danijela Marića, koji je voditelj ovog projekta, radi se o revolucionarnom projektu koji bi mogao na globalnoj razini promijeniti način proizvodnje zelene energije.
Tehnologija

- Riječ je o dosad neviđenom sustavu čija je najveća specifičnost, a ujedno i prednost, upravo proizvodnja bio ugljena. Na lokaciji u Valpovu već smo imali građevinsku dozvolu za bioelektranu, ali u cijeloj Europi i dijelu Azije nismo mogli pronaći pogodnu tehnologiju za rasplinjavanje drvne bio mase pa je projekt bio na granici otkazivanja.

No, tada smo naišli na jednog slovenskog poduzetnika koji je imao odgovore i rješenja za sva naša pitanja kroz svoju tehnologiju Biomass Ultima - ispričao je Marić.

Sa Slovencem kojega on spominje, a koji se još ne želi u Hrvatskoj javno eksponirati, povezao ga je Aleksandar Milohnoja, Osječanin koji već 30-ak godina kao poslovni konzultant i savjetnik živi i radi u Ljubljani.

- Isti se projekt radi i u Sloveniji, a drugi je trebao biti u Austriji, no uspio sam svog slovenskog prijatelja uvjeriti da ga preseli u Slavoniju, u blizinu mog Osijeka, premda moram reći da je tu važnu ulogu odigrao i gospodin Marić koji se pokazao iznimnim stručnjakom na tom području. Cilj mi je bio pomoći zavičaju u smislu dovođenja vrijedne investicije koja će omogućiti otvaranje, zasad, desetak novih radnih mjesta, ali i generirati bolje poslovno okruženje i rast ekonomskih ulaganja - rekao je Milohnoja te istaknuo da je riječ o zelenom projektu.

Koliko je on specifičan, potvrđuje i činjenica da elektrana neće imati dimnjake, što znači da iz nje ništa neće izlaziti u atmosferu. Pozitivni bi učinci, pak, trebali biti veliki.

- Primjerice, za proizvodnju nam ne treba vrhunska sječka jer se kao ulazna sirovina mogu koristiti drvni otpaci, kora, piljevina i sječka standardnih formata. Imat ćemo potpuno zatvoren ciklus s proizvodnjom 400 kW energije na sat, od čega ćemo 300 izvoziti u javnu mrežu, a 100 trošiti za naše potrebe, konkretno za sušenje sječke iz koje ćemo dobivati aktivni bio ugljen, i to više od dvije tone dnevno, čime će se ostvarivati puno veći profit u usporedbi s ostalim proizvođačima.

Ovaj koncept iz temelja mijenja proizvodnju električne energije, a važno je reći da u ovom sustavu nema otpadnih voda ni pepela, odnosno nema nikakvog dodatnog zbrinjavanja. Tehnologija je takva da je nešto veća potrošnja sječke i nećemo imati maksimalnu električnu učinkovitost sustava (bit će oko 85 posto) jer nećemo iskoristiti svu energiju iz drva, ali imat ćemo vrijedan nusprodukt - istaknuo je Marić.
Liječenje stoke

Tako dobiveni ugljen, koji će sadržavati čak 80 posto karbona, može se koristiti u poljoprivredi, ali i za pročišćavanje otpadnih voda pa do korištenja u medicinske svrhe. To je potvrdio i prof. dr. Zvonimir Steiner s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji je objasnio da se bio ugljen može koristiti za obogaćivanje tla mineralima, ali i za liječenje stoke u intenzivnom uzgoju kod pojave enteritisa i bronhopneumonije, koji stočarima čine velike probleme u uzgoju. Koristan je i za probleme s mikrotoksinima te kao prevencija protiv Escherichije coli.

- Ovo nije izmišljanje tople vode, ali poanta je da se aktivni ugljen u industriji radi ciljano i dosad ga se nije dobivalo iz kogeneracija, a to je, uz ekološku komponentu, velika vrijednost ovog projekta. Ne bih se začudio da taj nusproizvod nakon nekog vremena postane glavni proizvod - rekao je prof. dr. Steiner. Biomasa Valpovo bit će svojevrsna pokazna elektrana i pilot ovog projekta koji za cilj ima potpunu komercijalizaciju i gradnju znatno većeg pogona.