Udio prihoda od turizma u BDP-u u Hrvatskoj uvjerljivo najveći u Europskoj uniji

Hrvatska je ovisnija o prihodima od turizma u usporedbi sa svojim mediteranskim konkurentima. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama su i dalje bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.

U 2019. je godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Također, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine.

Rečeno je to na danas održanoj panel-raspravi povodom predstavljanja druge sezone projekta Uplift, a sudjelovali su stručnjaci koji su ukazali na potrebu za održivim razvojem, ali i na probleme s kojima se turizam u Hrvatskoj susreće zadnjih godina.

Povod rasprave bila je prva sveobuhvatna studija koju je proveo Ekonomski institut u Zagrebu pod nazivom 'Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost', a riječ je o istraživanju koje otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek.

Studija je provedena u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je usmjeren ka poboljšavanju poslovanja i razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam.

Raste udio privatnog smještaja
Rezultati studije predstavljeni su u Wespa Spacesu na panel-raspravi na kojoj su sudjelovali Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice u Ekonomskom institutu u Zagrebu, Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja u AlgebraLAB-u, Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta. Moderator rasprave bio je TV voditelj i urednik Zoran Šprajc.

Studija je analizirala podatke za razdoblje od 2012. do 2021. godine, a rezultati su dostupni na linku. Podaci su pokazali da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. godini u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se počele intenzivnije baviti s turizmom unazad desetak godina, a priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.

Razlog tome je rast intenzivan rast potražnje za hrvatskim turističkim proizvodom, a zbog toga se povećava i koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica.

Po tom su pitanju najranjivije Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Istarska županija. Studija je također pokazala da se povećao udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju povećao u većini lokalnih jedinica, za razliku od smještaja u hotelima, hostelima i kampovima, gdje se isti smanjuje.

U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku se povećao za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istovremeno, broj turističkih noćenja je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za 38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.

- Dobra vijest je i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom Kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje - komentirala je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu i dodala da je jedan od najvećih problema i kratka turistička sezona koja se mora produžiti prije svega. S njom su se složili svi panelisti.

Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta poručio je da se Hrvatska ne bi smjela oslanjati samo na sunce i more, već bi trebala uvoditi nove turističke proizvode. Komentirao je da se Hrvatska prvi puta nalazi u situaciji u kojoj je dio javnog novca namijenjen isključivo turizmu, a riječ je o otprilike 2,2 milijarde kuna.

- Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače i daljnji razvoj turizma trebao bi ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednost turističke ponude.

U obalnim krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u područjima koja postaju sve više turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara trebamo i kvantitetu i kvalitetu smještaja - , dodao je Štefičar.

Hrvatski turizam može i mora bolje
Da bi u Hrvatskoj zaživio održivi turizam, potrebna je edukacija poduzetnika i djelatnika u tom sektoru, a primjer toga je i Mastercardov Uplift, projekt koji je pokrenut u srpnju prošle godine.

- Kad smo prije godinu dana krenuli razmišljati o tome kako bismo lokalno mogli napraviti nešto da pomognemo dosta načetom hrvatskom gospodarstvu, ciljna skupina nam se vrlo brzo iskristalizirala. Mikro, mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj čine 99,7 posto od ukupnog broja poduzetnika, a turizam je bio najteže pogođena gospodarska grana i trebala je snažan boost.

Vjerujemo da smo s projektom Uplift napravili upravo ono što smo željeli – pružili alate MMS poduzećima pomoću kojih će postati održiviji i otporniji, a to ćemo nastaviti činiti i u sezonama pred nama - poručila je Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu i dodala da je proces učenja za nju najvažniji – to je proces koji nikad ne završava, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu.

Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore priključila se drugoj sezoni Uplifta kao partner projekta i spomenula i turizam u Zagrebu za koji je taj trend rastući od 2014. i 2015. godine, a boom je nastao zbog takozvanog city turizma koji donosi sve više posjetitelja u hrvatsku metropolu.

Za razliku od Zagreba i okolice, na Jadranu je turizam primarna djelatnost. Potpora HGK Upliftu samo je jedan u nizu poteza u nadi osnaživanja hrvatskog turizma.

- Važno je da kao partner u ovom hvalevrijednom projektu zajednički podržavamo mikro, male i srednje poduzetnike u njihovom poslovanju, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini.

Sudjelovanje HGK kao partnera u ovom projektu iskoristit ćemo i kao priliku da se osvrnemo na trenutačno stanje i izazove s kojima se ovaj segment poduzetništva suočava te da zajedničkim snagama osiguramo dodatna znanja za njihov daljnji rast i razvoj - zaključila je Vukojević.