Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Ruj 2019

Ugostitelji: Dostavljači rade na crno za Wolt i Glovo! Wolt i Glovo: Mi ne zapošljavamo dostavljače

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandra Brzić  

Ugostitelji: Dostavljači rade na crno za Wolt i Glovo! Wolt i Glovo: Mi ne zapošljavamo dostavljače

U redakciju Lidera stigao je dopis jednog zagrebačkog ugostitelja koji se žali da njegovi dostavljači hrane rade za Wolt i Glovo ‘na crno‘, dok su kod njega u stalnom radnom odnosu, plaćen im je staž, mirovinsko, zdravstveno, godišnji odmor, bolovanje i sve ostalo što propisuje Zakon o radu.

Ugostitelj dodaje da njegovi zaposlenici koji u slobodno vrijeme rade kao dostavljači Wolta i Glova na posao dolaze premoreni i postavlja retoričko pitanje - što ako se za vrijeme tog dodatnog rada nešto dogodi, tko će drugi plaćati bolovanje nego onaj tko zapošljava 'na bijelo', ironičan je ugostitelj.

---Teo Širola, direktor Glovo Hrvatska na naše pitanje je li istina da Glovo zapošljava radnike 'na crno', rekao je da oni nikoga ne zapošljavaju i da to nije princip njihova poslovanja. Naime, svi koji rade za Glovo zaposleni su ili u svojoj tvrki ili u nekoj od tvrtki s kojima Glovo ima ugovor, a specijalizirane su za dostavu i transport, po istom principu kako je to regulirano i s radnicima Ubera.

- Nama nije bitno je li netko u radnom odnosu ili ne i na koji način će regulirati svoj odnos s firmama preko kojih radi za Glovo. O detaljima i nekim konkretnim slučajevima ne mogu govoriti, jer ne znam pozadinu konkretne priče. Ono što znam je da je svaki dostavljač Glova u partnerskoj firmi zaposlen ili preko studentskog ugovora, ugovora o djelu ili ugovora o radu, i za to nam mora donijeti potrvdu, odnosno ugovor koji je sklopio sa poslodavcem prije početka posla, rekao je Širola za Lider.

---Sličan odgovor na isto pitanje dobili smo i od Matka Katanca, direktora Wolta za Hrvatsku i jugoistočnu Europu - zapošljava li Wolt radnike 'na crno', dok su, istovremeno u stalnom radnom odnosu na poslovima dostave hrane prijavljeni kod nekog ugostitelja. Katanec je rekao da za to prostora u Woltu nema.

Naime, njihovi kuriri rade kao vanjski suradnici putem vlastite tvrtke ili putem tzv. fleet menadžera, vlasnika treće tvrtke, koji s njima potpisuje ugovor o djelu ili ugovor o radu.

- Ono što mogu potrvrditi je da dostavljač Wolta može biti osoba koja radi preko studentskog ugovora, ima svoju firmu ili radi za neku treću tvrktu s kojom Wolt ima ugovor o suradnji - rekao je Katanec i dodao da ukoliko se uoče bilo kakve nepravilnosti u radu dostavljača, s njime se ugovor raskida promptno.

- Wolt Zagreb d.o.o. ne plaća dostavljačima za obavljen posao, sva plaćanja idu preko Wolt Enterprises sa sjedištem u Finskoj. To se odnosi na dostavljače koji sami izdaju račun, one koji rade preko studentskog servisa ili su u ugovornom odnosu s trećom firmom - istaknuo je Katanec i dodao da Wolt ima vrlo stimulativne satnice i stoga nije čudno što je interes za rad velik.

Na pitanje što će biti kad nastupi kiša, snijeg i loše vrijeme u Woltu su odgovorili da potiču dostavljače da za vrijeme lošeg vremena prioritet ima dostava automobilom.

A može li radnik raditi kod dva poslodavca istovremeno upitali smo Zdravku Kardum, direktoricu Kardiz knjigovordstva, koja je odgovorila da svatko tko želi može uz stalni radni odnos raditi i preko ugovora o djelu, za bilo kojeg drugog poslodavca, a na poslodavcu je da za taj rad plati porez i sva davanja. Osim toga, radnik može biti zaposlen i kod dva poslodavca istovremeno, ali kod drugoga ne smije raditi duže od osam sati tjedno, stoga se takav rad rijetko koristi u praksi.

- O poslodavcu kod kojeg je radnik u stalnom radnom odnosu ovisi hoće li nekim internim aktom zabraniti rad svojim djelatnicima u obnašanju konkurentskih poslova ili u konkurentskoj tvrtki, a ukoliko se to ne dogodi, radnik ima pravo u svoje slobodno vrijeme raditi za koga hoće, napominje Kardum.

To je, ujedno, na neki način i epilog priče jer prema aktualnom zakonu ni Wolt, ni Glovo, ne zapošljavaju 'na crno', kako smatra ugostitelj s početka priče, čak i ako koriste za dostavu ljude koji su već zaposleni kao dostavljači hrane u ugostiteljskim objektima.

Upit o ovom slučaju poslali smo i Josipu Aladroviću, ministru rada i mirovinskog sustava, točnije, njegovom kabinetu i službi za odnose s javnošću, a komentar Ministarstva objavit ćemo kada ga dobijemo.


Komentari članka

Vezani članci

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Deficit medicinara je ogroman. Centar za rehabilitaciju u Kraljevici svakoj medicinskoj sestri nudi i 5.000 € dobrodošlice

16.06.2026.

Ugovor o radu na neodređeno, pet tisuća eura dobrodošlice i 400 eura mjesečne subvencije za smještaj za kandidate izvan Primorsko-goranske županije – uvjeti su koje Centar za rehabilitaciju Fortica u Kraljevici nudi za čak četiri radna mjesta medicinskih

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

13.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk