Ukidanje drugog stupa, opet isplata na ruke?

Ako Vladina najava promjena u mirovinskom sustavu omogući građanima da se dobrovoljno vrate iz drugog u prvi mirovinski stup, te ako oni to masovno prihvate, moglo bi doći do gašenja osobne štednje u drugom stupu, a to bi značilo da će ljudi s najvećim plaćama u zemlji izgubiti motiv da na cijeli iznos svojih primanja plaćaju doprinose. Naime, u Hrvatskoj je radi toga da ne dođe do neprihvatljivih razlika između građana s najnižim i najvišim mirovinama zakonski određeno koliku mirovinu iz prvog stupa netko može dobiti. Ne postoji jednoznačno određena najviša mirovina, jer ona ovisi o godinama staža svakog umirovljenika te činjenici je li netko otišao u prijevremenu, starosnu ili dobiva obiteljsku mirovinu.

Porez i prirez na najvišu mirovinu
Zakon kaže da je osnovica za izračun najviše dopuštene mirovine iznos koji je 3,8 puta veći od mirovine koja pripada radniku koji je cijeli radni vijek primao prosječnu plaću u Hrvatskoj.

Tako bi, primjerice, ženi koja je počela raditi s 25 godina i koja je u mirovinu otišla sa 60 godina, bez obzira na primanja, najviša mirovina bila 12,5 tisuća kuna, ali bi onda na nju trebalo platiti i porez te prirez ovisno o tome u kojem gradu živi, pa bi na kraju ta mirovina, ovisno o tome koliki se prirez plaća, mogla biti od sedam do devet tisuća kuna. Muškarac koji bi se zaposlio s 25 godina i radio do 65 godine dobio bi najvišu mirovinu od 15,5 tisuća kuna na koje bi onda morao platiti porez i prirez. Za takvu mirovinu oni bi cijeli radni vijek trebali imati bruto plaću od oko 28,5 tisuća kuna, što znači da bi plaća koju dobiju na svoj račun bila nešto veća od 14 tisuća kuna.

Pritisak na poslodavce
Kako se trenutno doprinosi plaćaju na plaću do iznosa od 44 tisuće kuna bruto, jedina korist koju su od tih doprinosa imali ljudi s bruto plaćom većom od 28 tisuća kuna stizala je iz drugog stupa. Naime, u drugom stupu nije postojalo ograničenje nego je svačija mirovina iz tog sustava ovisila o tome koliko je u njega uplatio.

Ako u cijelosti nestane štednja u drugom stupu, građani s plaćama većim od 14 tisuća kuna (28 tisuća kuna bruto), pogotovo oni mlađi koji već u prvim godinama staža dosegnu toliku plaću, neće imati nikakav motiv na puni iznos plaćati doprinose i poreze. Nestat će i pritisak na poslodavce da za iznos plaće iznad 28 tisuća kuna bruto plaćaju doprinose i poreze, jer to njihovim radnicima neće donijeti nikakve beneficije. Tako će poslodavci moći za čak 16 tisuća kuna umanjiti iznos na koji plaćaju namete državi. U Vladi su samo rijetki spremni govoriti o tome da bi gašenje drugog stupa moglo postati dodatni motiv za isplatu razlike u plaći na ruke.