Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2022

Ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om Hrvatskoj će donijeti više investicija

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om Hrvatskoj će donijeti više investicija

Nakon dvjie godine od početka pregovora, Hrvatska je danas potpisala konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om koje će brojnim domaćim tvrtkama donijeti olakšice pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti. Posebno se zbog ovog značajnog koraka raduju hrvatske tvrtke iz IT i farmaceutskog sektora, čiji prihodi uvelike ovise o poslovanju s SAD-om, koje bi mogle postati konkurentnije. Ova bi odluka Hrvatskoj mogla donijeti i više investicija iz SAD-a, smatraju iz ICT ogranka Hrvatske udruge poslodavaca.

– Morao je postojati snažan interes snažnih, relevantnih američkih tvrtki kako bi došlo do sporazuma s obzirom da su povjerenstva koja o tome u SAD odlučuju depolitizirana. To upućuje na srednjoročno jačanje američkih investicija u Hrvatsku. Gledano u širem kontekstu, budući da je Hrvatska u Visa vaiwer programu te među samo četiri zemlje kao Global Entry partner, te da istodobno ulazimo u Schengen zonu, američkim investitorima se značajno olakšava poslovno djelovanje u EU preko hrvatskog tržišta – ističe Jasminka Martinović, direktorica HUP ICT Udruge.
– Američki investitori su nas do sada u nekim situacijama zaobilazili zbog dvostrukog oporezivanja iako su drugi faktori za investicijsku odluku možda bili povoljniji, što je ovim sporazum napokon riješeno. Konkurentnost naših izvoznika u SAD, posebno IT sektora, će porasti zahvaljujući poreznom rasterećenju – dodala je Martinović.

Novim investicijama iz SAD-a nadaju se i u Infobipu, jedne od najvećih hrvatskih IT tvrtki. Ističu da će ova odluka omogućiti lakše i brže poslovanje, jer je SAD među najvažnijim tržištima za IT sektor.

– Ukidanje dvostrukog oporezivanja veliki je poticaj i vjetar u leđa za poslovni svijet, pogotovo za izvozno orijentirane tvrtke koje će sada postati puno konkurentnije. Za očekivati je da će se u budućnosti sve više tvrtki odvažiti na iskorak da nastupe na tržištu SAD-a, kao i da će se povećati broj američkih investicija u Hrvatskoj – kažu iz Infobipa.

Doprinos gaming sektora
Više novca domaćim razvojnim timovima koji svoj softver prodaju na američkom tlu, uključujući i video igre, glavni je benefit ukidanja dvostrukog oporezivanja kojega također navodi Aleksandar Gavrilović, suosnivač i direktor gaming tvrtke Gamechuck te tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Development Alliace – CGDA). Ističe da je do tog značajnog pomaka došlo upravo zahvaljujući naporima hrvatskog gaming sektora.

– Takozvani ‘withholding tax‘ od 30 posto su domaćim studijima naplaćivale američke platforme za prodaju videoigara poput Steama, Humblea i sličnih, te s tih 30 posto plaćali porez u Americi za sve kupnje napravljene u SAD-u. Ovo se nije odnosilo na račune izdane prema SAD-u, primjerice za usluge, što je glavni razlog zašto druge izvozne industrije, koje su većinski uslužne, nisu problematizirale manjak regulacije po tom pitanju. Primjerice, ako ste agencijska firma i proizvodite softver za američku tvrtku, i oni vam ispostave račun, u tom slučaju se nije plaćao nikakav porez, čak niti PDV, budući da je izvoz oslobođen PDV-a. S druge strane, ako ste napravili vlastiti proizvod i prodavali ga u Americi, tantijemi su bili oporezovani s tih 30 posto – pojašnjava Gavrilović, uvjeren da će domaće gaming tvrtke od sada imati veće prihode.
– Budući da američki porezni rezidenti čine barem 25 posto naših kupaca (ovisi o žanru i platformi, često i više), to znači da ćemo za njih 25 posto imati 30 posto veće prihode zbog ukidanja tog poreza. To je najmanje 7.5 posto većih prihoda za sve tvrtke koje prihode imaju većinom iz prodaje video igara.

Budući da je prihod industrije video igara oko 500 mlijuna kuna godišnje, radi se o desecima miljuna kuna svake godine, počevši od datuma ratifikacije, što će pretpostavljam biti nekad u 2023. godini, to jest 10 godina od našeg pristupanja zajedničkom tržištu Europske unije. To je zaista bila ogromna neravnopravnost hrvatskih tvrtki naspram svih ostalih na zajedničkom tržištu, i zanimljivo je da je to ostalo nepromijenjeno bez da je to itko u EU to javno problematizirao, izuzev industrije video igara – zaključuje Gavrilović.

Jačanje izvoza
Osim boljih financijskih prilika, ovaj sporazum znači i manje administrativno opterećenje tvrtki te veću transparentnost poslovanja između Hrvatske i SAD-a. Upravo je to, uz ubrzavanje procedura, od velike važnosti najvećoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji Plivi, koja je također jedan od najvećih izvoznika u Hrvatskoj.

– Američko nam je tržište jedno od pojedinačno najvažnijih. U sklopu Teva grupe svakodnevno opskrbljujemo šezdesetak svjetskih tržišta te gotovo 90 posto svojih prihoda ostvarujemo putem izvoza gotovih lijekova i aktivnih supstancija, a ove smo godine proglašeni i najboljim hrvatskim izvoznikom upravo na tržište SAD-a.

Pozdravljamo svaku aktivnost koja pomaže jačanju ekonomske povezanosti između našeg i američkog tržišta. Vjerujemo da se ovim potezom otvara prostor za ulaganje i potiče poslovanje kompanija koje svoje aktivnosti razvijaju i na tržištu SAD-a, ali i onih iz SAD-a koje će se u ovom slučaju lakše odlučiti na investicije u Hrvatskoj – kažu u Plivi, također se nadajuću novim investicijama, kao i razvoju cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Rezultati će se tek vidjeti
Konvenciju su u Washingtonu potpisali ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, a među prvima ju je pozdravila Američka gospodarska komora u Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatskoj prijeti val zatvaranja pogona za proizvodnju autodijelova?

26.10.2026.

Pala je još jedna hrvatska žrtva krize u europskoj autoindustriji. Austrijska kompanija Wollsdorf Komponenten odlučila je likvidirati svoju hrvatsku podružnicu Wollsdorf Components i ugasiti proizvodnju kožnatih dijelova za automobile u tvornici u Jalžabe

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Cijene nekretnina i dalje rastu, ali priuštivost pada

16.10.2026.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, prosječna cijena kvadrata viša je od 3000 eura, potražnja ostaje snažna, a priuštivost stanovanja slabi dok je ključno rješenje povećanje ponude stanova. To pokazuje novo izdanje Nekretninskog pulsa, koje su pr

Pada broj nezaposlenih, HZZ objavio u kojim djelatnostima se zapošljava najviše ljudi

14.10.2026.

Krajem rujna ove godine u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 62.595 nezaposlenih osoba, što je za 11.964 osobe ili 16 posto manje nego u rujnu lani, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u ponedjeljak.

Najamnine u Hrvatskoj porasle 40% u godinu dana. U EU je gore samo u Rumunjskoj

13.10.2026.

CIJENE najma stanova osjetno su porasle diljem Europe, a u posljednjem razdoblju najviše su pogođene Rumunjska i Hrvatska. U analizi koju je objavio Euronews istraženi su godišnji rast najamnina i specifični razlozi za takva kretanja u te dvije zemlje. Na

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk