Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Srp 2010

Ukupna aktiva HNB-a krajem lipnja 74,15 milijardi kuna

Izvor: www.limun.hr · Autor: RBA analitičari  

Ukupna aktiva HNB-a krajem lipnja 74,15 milijardi kuna

Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem lipnja drugi mjesec za redom zabilježila je rast. Uz mjesečni rast od 216 milijuna kuna (0,3%) ukupna aktiva HNB-a dosegnula je 74,15 milijardi kuna, ukazujući tako na ponovno približavanje svojim povijesno najvišim razinama iz siječnja (76,03 milijarde kuna). Na godišnjoj je razini ukupna aktiva HNB-a porasla za 5,4 milijarde kuna ili 7,9 posto. Mjesečno povećanje aktive središnje banke posljedica je isključivo rasta inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva središnje banke.

Najvažnija stavka aktive, inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve u obliku oročenih depozita u stranim bankama te plasmana u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama, krajem lipnja uz 0,3 postotni rast (216,3 milijuna kuna) dosegnula je vrijednost od 74,13 milijardi kuna. Doprinos rastu ove stavke došao je zbog intervencije središnje banke na deviznom tržištu dvaput tijekom lipnja kada je središnja banka kupovinom 244,3 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.

Istovremeno, na godišnjoj je razini zabilježen rast međunarodnih pričuva za 7,9 milijardi kuna ili 11,8 posto. Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima rast kunskog iznosa ukupne inozemne aktive donekle je ublažen aprecijacijom domaće valute u odnosu na euro (za 1,0% godišnje). Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Krajem lipnja zabilježen je snažan godišnji pad potraživanja središnje banke od banaka (-99,5%), s 2,4 milijarde kuna u lipnju 2009. na 13 milijuna kuna u lipnju 2010. Naime, od rujna 2009. godine likvidnost u sustavu je na visokoj razini pa nema potrebe da HNB održava redovite obratne repo aukcije. Stoga nije niti bilo povećanja aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, krajem lipnja su iznosila 4 milijuna kuna, što je za 7,4% niže nego lani.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive (s udjelom od 75,3%) drugi mjesec za redom nastavio je rasti, što je vrlo vjerojatno dijelom posljedica rasta gotovog novca u optjecaju koji uobičajeno raste tijekom ljetnih mjeseci kada raste potražnja za gotovim novcem. Krajem lipnja primarni novac dosegnuo je 55,9 milijardi kuna, svoju najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca. U odnosu na kraj svibnja primarni je novac zabilježio rast za 1,9%, dok je na godišnjoj razini porastao za 1,4 posto. Inozemna pasiva HNB-a već osmi mjesec za redom bilježi rast te je krajem lipnja iznosila 9,3 milijuna kuna, što je za 12,7% više nego prošlogodišnjeg lipnja.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk