Ulaganje u fondove opet atraktivno

Nepovoljni trendovi na tržištu kapitala te naglašeni rizici sasvim sigurno su utjecali na preferencije u korist nerizičnih ulaganja, prije svega depozita. Naglašena orijentiranost banaka prema domaćim izvorima odnosno depozitima, te posljedični i uzlazni trend kamatnih stopa na depozite dodatno su potaknule depozitnu aktivnost. Alen Kovač, makroekonomist Erste banke, kaže da građani svoja slobodna sredstva najčešće ulažu upravo u one proizvode koji pružaju zajamčeni povrat uloženog i pripadajuće kamate, te da je zabilježeno povećanje zanimanja za klasičnu štednju kao jedini sigurni oblik ulaganja. Naglašena je i tradicionalna orijentiranost klijenata prema štednji u eurima, tako da se većina klijenata odlučuje na taj oblik štednje. Zamjetno je i smanjivanje depozita po viđenju te porast oročenih i štednih depozita.

Kovač kaže da se nastavak orijentiranosti na nerizična ulaganja, poglavito oročenu štednju, očekuje i u sljedećem razdoblju, posebno kod konzervativnijih klijenata. Tome u prilog govori i dalje neizvjesno makroekonomsko i gospodarsko okruženje, te neizvjesnost u vezi s kretanjem na tržištu kapitala. Ipak, sa stabilizacijom okruženja zasigurno treba očekivati povećano zanimanje klijenata i za rizičnijim ulaganjima ili kroz investicijske fondove ili izravno kroz ulaganje u dionice. Ipak, u ovom trenutku teško je odrediti dinamiku značajnijeg oporavka interesa, jer uz okruženje treba uzeti u obzir i logičan oprezniji stav klijenata prema rizičnijim ulaganjima, kaže Kovač. U Hypo banci kažu da su iznimno zadovoljni rastom depozita u prvih osam mjeseci, jer su na razini ukupnog bankarskog sustava uspjeli povećati svoj tržišni udjel te rasti 2,5 puta brže od ostatka tržišta.

Nakon turbulentnog razdoblja uzrokovanog najsnažnijom globalnom krizom od tridesetih godina prošlog stoljeća, ulaganje u investicijske fondove ponovo postaje atraktivan oblik ulaganja. Prinosi fondova u ovoj godini su mahom pozitivni, pa se očekuje nastavak pozitivnog trenda s obzirom na poboljšanje globalne gospodarske situacije, ističu u Hypo banci. U Splitskoj banci tijekom prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen je nastavak trenda rasta štednje građana. Najsnažniji rast zabilježen je kod oročenih depozita. Domaći građani, očito, u uvjetima pojačanih rizika preferiraju štednju u eurima, što ne iznenađuje s obzirom na visok stupanj euriziranosti domaćega gospodarstva, kažu u Splitskoj banci.

U nešto duljem vremenskom roku u Splitskoj banci očekuju i određene promjene u strukturi domaćeg financijskog sustava, što podrazumijeva i rast udjela stambenih štedionica, osiguranja te mirovinskih i investicijskih fondova. Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević kaže da ukupni depoziti stanovništva u hrvatskim bankama stagniraju još od trećeg tromjesečja prošle godine. Glavninu depozita stanovništva u bankama čine depoziti u eurima, pa su nominalne razlike u iznosu ukupnih depozita stanovništva koje se pojavljuju iz mjeseca u mjesec više plod utjecaja promjene tečaja eura prema kuni nego realnih promjena u veličini ukupne štednje.

U strukturi depozita stanovništva, kaže Starčević, uočava se povećanje oročene štednje uz istodobno smanjivanje neoročene, te povećanje devizne štednje uz smanjenje kunske štednje. Ponuda visokih kamatnih stopa na deviznu štednju datira također s kraja trećeg tromjesečja prošle godine, kada su u jeku svjetske financijske krize promijenjeni pravci kretanja kapitala na svjetskom tržištu, što je rezultiralo smanjenim mogućnostima hrvatskih tvrtki, financijskih institucija i države za zaduživanje u inozemstvu. Na kretanje ponude kamatnih stopa za depozite u budućnosti će djelovati smanjivanje potražnje za kreditima u pravcu smanjivanja kamatnih stopa i mogućnosti povećanja priljeva kapitala iz inozemstva, ovisno o percepciji hrvatskog rizika. Starčević zaključuje da kriza globalnih financija jenjava te da se ponuda kapitala na inozemnim tržištima normalizira.

Trenutačne cijene - iznimna prigoda
Korekcija na domaćem tržištu dionica kao i na tržištima u regiji iz 2008. i početka 2009. obeshrabrila je većinu »malih ulagača«. Ne smije se zaboraviti ni postojanje određenih makroekonomskih rizika koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na domaće tržište dionica. Ipak, trenutačne cijene iznimna su prigoda za ulagače, i to ponajprije one dugoročne.