Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2009

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dio novih voćnjaka bit će iskrčen

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dio novih voćnjaka bit će iskrčen

Velik broj hektara novih voćnjaka koji su do sada u Hrvatskoj podignuti neće biti konkurentan na tržištu Europske unije i morat će biti iskrčen i zamijenjen novim, kaže Krunoslav Dugalić, dipl. inž., predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek.

Dugalić napominje kako je jedan od razloga za to velika heterogenost unutar voćnjaka, odnosno vrlo širok sortiment, ali i nepoznavanje tehnologije proizvodnje te neorganiziranost proizvođača. Kao primjer Dugalić navodi područje Osječko-baranjske županije gdje je podignuto najviše novih nasada jabuka, međutim pri analizi strukture sortimenta evidentirane su čak 54 sorte, a trebali bi, kaže, imati najviše od pet do šest.

- Sve to predstavlja problem u plasiranju proizvoda ulaskom na velika tržišta, a dodatni je problem i to što u Hrvatskoj proizvodnja voća nije organizirana kroz sustav integrirane poljoprivrede koja se na tržištu postavlja kao standard. Stoga teško da ćemo biti konkurentni ako proizvodnju ne homogeniziramo u smislu sortimenta i tehnologije, a proizvođače ne organiziramo da zajednički izlaze na tržište.

Sadnice upitne kvalitete

Dugalić navodi i da hrvatsko voćarstvo već duže vrijeme ima velikih problema s nedostatkom voćnih sadnica. Prema nekim podacima, godišnja proizvodnja voćnih sadnica kreće se oko 3,5 milijuna komada, a proizvodnjom se bavi čak 90 rasadničarskih kuća koje proizvode od 10.000 do 500.000 sadnica.

- No, i to je nedovoljno, pa se određene količine, najčešće jeftinog sadnog materijala vrlo upitne kvalitete, uvoze. Problem nedostatka sadnog materijala najviše je do izražaja došao nakon što je država prije četiri godine pokrenula Operativni program podizanja trajnih nasada, koji za cilj ima do ulaska u Europsku uniju podići što više voćnjaka i vinograda. Tada je naglo porastao interes za sadnjom voćnjaka, uz novčani poticaj države, kaže Dugalić.

Država ima dobru namjeru do ulaska u EU podići što više novih voćnjaka, međutim, kaže Dugalić, prije toga trebalo je osigurati i jaku logistiku kako bi se izbjegli problemi koji se sada pojavljuju.

- Smatram da bi možda bilo bolje da se malo pričekalo, ali prethodno učinilo sve što je trebalo, pa makar i kasnili s podizanjem novih voćnjaka, kaže Dugalić te dodaje kako se sada polako otvara Pandorina kutija jer mnogi nisu slušali glas struke.

Neznanje nema opravdanja

- Svaki proizvođač treba imati odgovornost za svoje investicije i poslovne odluke. Međutim, naši proizvođači često nisu dovoljno zainteresirani za glas struke nego matematiku slažu kroz poticaje, a ne tržišno natjecanje. Uložena su golema sredstva a da se nije savjetovalo sa strukom, tako da neznanje nema opravdanja. Neke probleme ne bi riješila ni toliko često spominjanja rajonizacija, jer je gotovo nemoguće obuhvatiti sve čestice i sve voćnjake. Iz prakse je vidljivo da u nekim voćnjacima nije ključan ni položaj jer se i na lošijim terenima podizalo dobre voćnjake. Mogao se donijeti zakon o rajonizaciji, ali on ne bi riješio problem svih čestica. Ono što država može učiniti jest dati smjernice, ali svaki proizvođač mora imati uho da to i čuje. Održani su brojni skupovi, međutim odazove ih se samo desetak, kaže Dugalić.

Zaokret u strukturi proizvodnje

Jedan od većih problema jest i nedostatak sadnog materijala u Republici Hrvatskoj. - Kronični nedostatak određenih voćnih vrsta već se duže vrijeme nadomješta uvoznim sadnim materijalom. Na tržištu je evidentan nedostatak sadnica oraha, lijeske, oblačinske višnje, jagodičastog voća, bresaka te nekih drugih, kao primjerice jabuka, krušaka, trešanja, nektarina, marelica. Nedostaje i polivalentnih podloga za koštičave voćne vrste, primjerice trešnje gizela 5 i 6, maxima 60 i drugih te viših kategorija certificiranog bezvirusnog materijala jabuka i krušaka jer je proizvodnja takvog materijala vrlo mala, kaže Dugalić. Dodaje kako je to između ostaloga i jedan od razloga što je osječki Poljoprivredni institut učinio zaokret u strukturi proizvodnje i uveo u proizvodnju ono što tržištu nedostaje.

- Razvili smo tehnologiju mikropropagacije, što pojednostavljeno znači da u laboratoriju umnažamo polivalentne (za više voćnih vrsta) podloge, a dio tog materijala već smo ove godine plasirali na hrvatsko tržište. U tom dijelu osječki Poljoprivredni institut jedini je komercijalni proizvođač takovog sadnog materijala prema standardima EU, odnosno takvu tehnologiju trenutačno u Hrvatskoj nema nitko drugi. Proizvodi se nešto slično ali podloge uvoze iz Italije. Na Institutu smo tako zaokružili proizvodni ciklus, kaže Dugalić, te dodaje kako na godinu proizvedu oko 300.000 sadnica kontinentalnih voćnih vrsta za koje vlada veliko zanimanje. Ukupna vrijednost proizvodnje sadnica, koje su uglavnom već prodane, je oko 3,5 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere

27.07.2021.

Nakon što je Njemačka prijavila Europskoj komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnom području Brandenburg, koje se nalazi neposredno uz granicu s Poljskom, Hrvatska uvodi dodatne m

Osam godina u EU: U poljoprivredu uložene 33 milijarde kuna, a proizvodnja manja nego 2012.

14.07.2021.

U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG-ovi sudjeluju sa 3,19 milijardi ili 40 posto, a 4,68 milijardi kuna ostvaruju pravne osobe i obrtnici, odnosno 60 posto. Ipak, kod navedenih treba uzeti u obzir da se veliki dio ove prod

Schengen turizmu nosi velik dobitak, a građanima jednostavniju proceduru

12.07.2021.

Danas je unutar schengenskog prostora 26 zemalja, s 4,3 milijuna četvornih kilometara i oko 400.000 milijuna građana. No schengenski prostor nije ekvivalentan prostoru EU-a. Dio schengenskog prostora su i Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska, države

Orqa, novi stanar osječkog IT Parka

02.07.2021.

Da je Osijek poželjna adresa za informatičke tvrtke dokazuje i dolazak novih stanara u IT park. Tvrtka Orqa, koja je svjetsku slavu stekla proizvodnjom naočala za pilote dronova, svoje je poslovanje odlučila nastaviti u budućem centru slavonske IT industr

Novim pravilima za e-trgovinu do veće transparentnosti za potrošače

01.07.2021.

Uvest će se niz promjena u načinu naplate PDV-a na internetsku prodaju, neovisno o tome kupuju li potrošači od trgovaca unutar ili izvan EU-a. U skladu s postojećim sustavom, PDV se ne naplaćuje na robu u vrijednosti manjoj od 22 eura, koju u EU uvezu pod

Tag cloud

  1. 2229 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1215 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1074 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 913 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 641 članka imaju tag maloprodaja
  19. 440 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 401 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici