Umjesto PDV-a bolje je smanjiti druga dva poreza

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a, te je 2014. od tog poreza ubrala čak 12,5% BDP-a, najviše od država članica EU koje u prosjeku prikupe PDV-a u protuvrijednosti 7,8% BDP-a.

"Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda. Ali i tada je možda mudrije snižavati “štetno” oporezivanje rada i kapitala i tako poticati rast i zapošljavanje, a “prijateljskom” PDV-u ostaviti da kompenzira takvo smanjenje", navodi analitičarka Instituta za javne financije Marina Kesner Škreb u aktualnom osvrtu vezanom uz nova porezna pravila, prenosi Večernji list.

Europska komisija najavila je da će svim članicama EU dopustiti jedno izuzeće od PDV-a, odnosno nultu stupu, što je prije svega ustupak novim članicama EU koje su se u trenutku pristupanja morale odreći nulte stope i sve proizvode koji su do tada bili neoporezivi dići na dosad najniže dopuštenih 5 posto. M. K. Škreb podsjeća da Hrvatska svoj porezni sustav u velikoj mjeri zasniva na “prijateljskom” PDV-u koji predstavlja najizdašniji proračunski prihod, oko 63% poreznih prihoda državnog proračuna 2016. Analitičarka M. K. Škreb izlazi sa savjetom da se radije krene na smanjenje poreza na rad i kapital nakon što je premijer Plenković najavio da će smanjiti opću stopu PDV-a, no nije definirao točan datum.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a, te je 2014. od tog poreza ubrala čak 12,5% BDP-a, najviše od država članica EU koje u prosjeku prikupe PDV-a u protuvrijednosti 7,8% BDP-a. 
– PDV s prihodima, koji su 2015. iznosili jedan trilijun eura, igra ključnu ulogu na europskim zajedničkom tržištu. Nažalost, postoji i gubitak prihoda, tj. “jaz PDV-a”, razlika između stvarno prikupljenih i očekivanih prihoda, koji je 2015. iznosio 151 milijardi eura ili 12,7% ukupne porezne obveze PDV-a. Zanimljivo je da Hrvatska bilježi treći najmanji jaz PDV-a u EU s udjelom od 3,9% nakon Španjolske i Švedske, navodi Marina Kesner Škreb.