Unatoč prepolovljenoj proizvodnji virovitički Tvin ostao na nogama

Virovitički Tvin, najveći i najuspješniji proizvođač namještaja u Hrvatskoj, nositelj razvoja i najveći izvoznik u Virovitičko-podravskoj županiji, u prvoj je godini svjetske gospodarske krize, unatoč prepolovljenoj proizvodnji, ostao na nogama. Globalnom recesijom u Hrvatskoj je najviše pogođena upravo izvozno orijentirana drvna industrija. Mnoge su hrvatske drvoprerađivačke tvrtke propale.

Ta grana gospodarstva ostala je bez 7.200 radnika, a predviđa se da bi im se do kraja godine moglo pridružiti još 2.000. Unatoč takvim uvjetima u virovitičkom Tvinu nitko od 1.300 zaposlenih nije otpušten. Rezultat je to drastičnih mjera štednje, ali i dugogodišnje poslovne strategije menadžmenta, koji je predvidio moguća krizna stanja i načine kako im se oduprijeti.

No, nije lagano - približno 400 radnika trenutačno je tehnološki višak, svima je smanjena plaća za deset posto, svi su radnici već iskoristili godišnje odmore do posljednjeg dana (prošlih godina to je bilo nemoguće zbog obujma posla), u tvrtki su smanjene zalihe, povećana je naplata, kupcima manjih narudžbi prilagođene su cijene, strogo se pazi na repromaterijal i energiju, a svi ostali troškovi srezani su do krajnjih granica.

Bez predaje
- Troškovi su iščešljani do nule, više ne možemo! Tvin je izniknuo na osnovama solidarnosti i zajedništva pa će tako i ostati. O drastičnim rezovima odlučit ćemo na skupu dioničara. Ili ćemo još smanjiti plaće, pa će svi radnici ostati, ili ćemo donijeti druge odluke, ali radnike nećemo otpuštati. Poslovat ćemo sve dok u kalkulaciji proizvoda bude mjesta za pokrivanje troškova rada, struje i materijala. Pokaže li računica da je to nemoguće, bit ćemo prisiljeni zatvoriti vrata - kaže direktor Tvina, Ivan Slamić.

Strani kupci i dalje traže snižavanje cijena gotovog proizvoda, a virovitička drvna industrija učinila je to na račun razvoja. Namještaj više ne može pojeftiniti i tako biti konkurentan na svjetskim tržištima jer su ulazni troškovi u Hrvatskoj izuzetno visoki, mnogi su se na vapaje drvoprerađivača oglušili. - Hrvatske su šume spustile cijene, ali je električna energija poskupjela za 33 posto, pa sve ono što mukotrpno štedimo pojede "Elektra" - ogorčen je Slamić.

Snažan odraz recesije
Tvin na strana tržišta plasira 95 svoje proizvodnje, a koliko su smanjene narudžbe, najbolje govore brojke: u prvih devet mjeseci prošle godine ostvaren je prihod od 230 milijuna kuna, a u istom razdoblju ove tek 160 milijuna kuna. Još uvijek nema nikakvih znakova da bi moglo doći do povećanja narudžbi pa Slamić smatra da bi Vlada morala agresivnije pomoći izvozu prema modelima drugih zemalja ili preraspodjelom državnih potpora, jer ono malo poticaja što je usmjereno drvnoj industriji gotovo je zanemarivo s obzirom na težinu krize.

Potpore dati i drvoprerađivačima
- Nemam ništa protiv poticanja poljoprivrede i brodogradnje, ali mislim da im država mora smanjiti potpore jer se pokazalo da su rupa bez dna. Istodobno Vlada treba misliti o radnim mjestima preostalih 15.000 zaposlenih u drvnoj industriji i opstojnostima tvrtki koje su katalizator razvoja regija u kojima djeluju. Predlagali smo Vladi da subvencionira bruto plaću stručne radne snage onim tvrtkama koje imaju zaposlene kapacitete - kaže Slamić, naglašavajući da subvencioniranje “neradnog petka” iz Vladinih mjera ne rješava problem jer se odnosi na tvrtke gubitaše, čime se ponovno "nagrađuju" oni koji propadaju, a ne oni koji dišu u drvnoj industriji.

Promijeniti tečajnu politiku
Slamić predlaže "zajednički put preživljavanja" na način da za stol sjednu predstavnici drvne industrije, Vlade i sindikata kako bi našli rješenja za opstanak dok ponovno ne dođe do konjunkture namještaja na svjetskom tržištu. Država uz to, smatra direktor Tvina, mora hitno promijeniti tečajnu politiku jer nerealni tečaj kune otežava posao svim izvoznicima, a pogoduje uvozu nekvalitetnog namještaja.

- Na bazi koje to proizvodnje imamo tako jaku valutu - pita Slamić i ističe primjer Poljske, čija je drvna industrija nakon devalvacije zlota postala konkurentna u Europskoj uniji. Unatoč laganom stagniranju krize novih je narudžbi sve manje, a ako država ne uplete svoje prste i ne učini drastične rezove kako bi pomogla drvoprerađivačima, sljedeća godina, zabrinut je Slamić, mogla bi i za Tvin bit pogubna.