Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ruj 2017

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Poduzetnici u obje statističke regije - Kontinentalnoj i Jadranskoj Hrvatskoj u 2016. poslovali su s neto dobiti te povećali broj zaposlenih, no osnovni financijski rezultati i pokazatelji poslovanja, poput ukupnih prihoda, plaća i produktivnosti, nešto su bolji kod poduzetnika s kontinenta, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Pri promatranju i usporedbi podataka o poslovanju poduzetnika prema tzv. NUTS-2 (nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) regije treba uzeti u obzir da je od 21 županije u regiju Kontinentalna Hrvatska svrstano njih 14, uključujući i gospodarski najpropulzivniji grad Zagreb, dok Jadransku Hrvatsku čini sedam županija.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Poduzetnici Kontinentalne Hrvatske zapošljavali su 612.570 radnika (71,8 posto ukupnog broja zaposlnih), a Jadranske 240.540 radnika (28,2 posto). U odnosu na godinu ranije obje su regije zabilježile rast broja zaposlenih za 5,1 posto.

"Broj poduzetnika na 1.000 radno sposobnih stanovnika u Jadranskoj Hrvatskoj je bio 36,2, dok je na razini Kontinentalne Hrvatske manji - na 1.000 radno sposobnih stanovnika ima 29,7 poduzetnika", napominju iz Fine.

Također navode kako je obrnuta situacija u odnosu na broj zaposlenih na 1.000 radno sposobnih stanovnika koji je bio veći kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske (254,9), a manji kod poduzetnika Jadranske Hrvatske (201,8).

Prema podacima Fine, poduzetnici Kontinentalne Hrvatske u prošloj su godini ostvarili 492,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, uz 467,2 milijarde kuna ukupnih rashoda. Ukupna dobit svih poduzetnika iz te regije lani je iznosila 29,4 milijardi kuna, dok su ukupni gubici bili na razini od 9,6 milijardi kuna, što znači da je neto dobit u toj regiji iznosila 19,7 milijardi kuna.

Jadranski su poduzetnici lani ostvarili 140,6 milijardi kuna ukupnih prihoda, 134,9 milijardi kuna ukupnih rashoda, 9,3 milijarde kuna ukupne dobiti te 5,02 milijarde ukupnih gubitaka, odnosno neto dobit u iznosu od 4,3 milijarde kuna.

Poduzetnici Kontinentalne Hrvatske lani su povećali ukupne prihode za 4,9 posto, ukupne rashode za 3,1 posto, ukupnu dobit za 19,8 posto, dok je gubitak razdoblja smanjen za 17,8 posto. Rezultat je pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 19,7 milijardi kuna (povećanje od 54,3 posto).

Poduzetnici Jadranske Hrvatske povećali su ukupne prihode za 5,9 posto, ukupne rashode za 6,6 posto, dobit razdoblja je smanjena za 5,8 posto, a gubitak razdoblja za 5,4 posto. Neto dobit je smanjena za 6,3 posto te ona u 2016. godini iznosi 4,3 milijarde kuna, pokazuju podaci Fine.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća po zaposlenom u Kontinentalnoj Hrvatskoj prošle je godine iznosila 5.239 kuna i bila je za 1,9 posto viša u odnosu na prosjek svih poduzetnika Hrvatske, koji je iznosio 5.140 kuna.

Prosječna, pak, mjesečna obračunata plaća u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 4.889 kune te je bila manja od državnog prosjeka za 4,9 posto, a 6,7 posto manja od plaće poduzetnika Kontinentalne Hrvatske.

Produktivnost rada, mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom, kao i mjerena dobiti po zaposlenom, lani je bila veća kod poduzetnika Kontinentalne u odnosu na poduzetnike Jadranske Hrvatske, a i ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske.

Naime, prošlogodišnja produktivnost rada mjerena prihodom po zaposlenom u kontinentalnoj je regiji iznosila 803.963 kuna, a u jadranskoj 584.626 kuna, dok je produktivnost mjerena dobiti po zaposlenom na kontinentu bila na razini od 32.203 kune, a na Jadranu je iznosila znatno nižih 17.914 kuna.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je također kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske koji su na 100 kuna ukupnih rashoda lani ostvarili 105,4 kuna prihoda, dok su poduzetnici u Kontinentalnoj Hrvatskoj ostvarili 104,2 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Anđelki Kopić iz Štitara vrijedno priznanje za izniman doprinos razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljstva

22.10.2026.

Na netom završenom 38. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore održanom u Poreču dodijeljena su vrijedna priznanje za izniman doprinos razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljske i turističke struke. Među ponosnim dobitni

Zaljubila se u kruh pa u Osijeku pokrenula malu pekaru, sada se njezini proizvodi nude i u zagrebačkim restoranima

19.10.2026.

andra Đeri Getoš kruh od kiselog tijesta počela je raditi za svoju obitelj, brzo postala totalno zaluđena cijelim procesom, puno učila, a onda i pokrenula brend Sweet Fifty

Hrvoje Nekić: Danas stajanje u mjestu nije nazadovanje, nego trčanje unatrag

16.10.2026.

Kapital traži dobre ideje koje imaju potencijal oplemeniti ulaganje, a kvalitetni ljudi lakše se privlače i zadržavaju u organizacijama koje uče i daju suvremene alate. Hrvoje Nekić, mag. oec., osnivač, suvlasnik i direktor tvrtke WEB Marketing d.o.o.

AI im napisao savršeno rješenje za posao, ali ga nisu znali objasniti

16.10.2026.

Direktor hrvatske tehnološke tvrtke otkrio je kako izgleda zapošljavanje u doba umjetne inteligencije i zašto traži ljude koji razmišljaju

Tag cloud

  1. 2923 članka imaju tag turizam
  2. 2747 članka imaju tag hrvatska
  3. 1537 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1331 članka imaju tag trgovina
  11. 1380 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 716 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 702 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 801 članka imaju tag maloprodaja
  23. 567 članka imaju tag poticaji
  24. 532 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 458 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 348 članka imaju tag hgk