Uzbuđenja u franšiznom poslovanju: Hrvati ipak najviše vole modu

Lani je u Hrvatskoj poslovalo čak 248 franšiznih sustava na 4500 lokacija, a od ukupnog broja franšiza 29 posto su hrvatske, kako piše u prvom izvještaju o franšiznom poslovnom sektoru ‘Croatia Franchise Report 2023.‘ Hrvatske udruge za franšizno poslovanje. Ti brojevi govore da u Hrvatskoj kaskamo za franšiznim poslovanjem u odnosu na druge zemlje, pogotovo one bogatije, ali pravo je pitanje koliko je franšiza inače popularna u Hrvatskoj.

Imamo mi i svoje perjanice, među njima su Tinker Labs, Surf‘n‘Fries, Fast Review, Muzej iluzija, Carwiz… Prema analizi franšiznog sektora Hrvatske udruge za franšizno poslovanje u našoj je zemlji on dinamičan zbog znatnog boja brendova koji ulaze i izlaze s tržišta.

Domaći zaostaci
Budući da je naše franšizno tržište malo, ulazak i izlazak lako se uoče za razliku od velikih tržišta. Kako je objavljeno u publikaciji, najviše je franšiza prošle godine bilo u Španjolskoj (1375), Italiji (1000) i Njemačkoj (994), a Hrvatska (248) može se mjeriti s Mađarskom (300) i, recimo, Irskom (300). Međutim, udio domaćih franšiza u dvije potonje zemlje veći je nego u Hrvatskoj (29 posto), pa je tako u Mađarskoj 70 posto, a u Irskoj 44 posto. I u broju zaposlenih u sektoru Hrvatska (20 tisuća) zaostaje za Španjolskom (303.595), Italijom (200 tisuća), Njemačkom (750 tisuća), Mađarskom (100 tisuća) i Irskom (40 tisuća).

U publikaciji se dalje kaže da su se mnogi poduzetnici u proteklih dvadeset godina okušali u franšiznom poslovanju, ali bili su suočeni s izazovima poput nedostatka specifičnog znanja, neispunjenih očekivanja ili nedovoljne posvećenosti. Prema trenutačnim saznanjima, više od 80 franšiznih brendova je u posljednjih dvadeset godina napustilo hrvatsko tržište. Među zvučnijim primjerima su poznate marke poput Marks and Spencera, Sephore, Dr. Vinyla, Southern Fried Chickena, Vapiana i Hootersa. Primjeri poput Subwaya i Costa Coffeea upućuju na to da čak i globalno uspješni franšizni lanci mogu doživjeti teškoće, bilo zbog pogrešnog izbora primatelja franšize, precjenjivanja potencijala tržišta bilo zbog nedostatka prilagodbe modela lokalnim specifičnostima.

Ravnomjerna podjela
Gotovo polovica franšiza u Hrvatskoj otpada na sektor mode, odnosno, udio mu je 43 posto. Slijedi ga sektor hrane i pića s udjelom od 12 posto, što govori o rastućoj popularnosti franšiza hrane i pića, kako ističu u publikaciji Hrvatske udruge za franšizno poslovanje. Edukacija, koja uključuje različite oblike učenja, poput dječjih radionica, škola stranih jezika i sličnih programa, zauzima važno mjesto s osam posto udjela, što nam govori o rastućoj potražnji za obrazovnim uslugama u zemlji. Sektor prijevoza, uključujući rent-a-car i taksi-usluge, drži solidnih šest posto tržišta, a wellness, ljepota i zdravstvo zauzimaju pet posto, odražavajući trendove u zdravstvenoj svijesti i osobnoj njezi.

Zanimljivo je da se tržište franšiza u Hrvatskoj ravnomjerno dijeli između uslužnog sektora i maloprodaje, s po pedeset posto udjela. Ta ravnoteža pokazuje, kaže se u publikaciji, da su i uslužne djelatnosti i maloprodaja jednako važne za dinamičan razvoj franšiznog tržišta u zemlji.

Naveli smo pet naših franšiznih perjanica, od kojih smo s nekim uspjeli kontaktirati. Tako nam Alan Mate Orlić, osnivač i direktor Tinker Labsa, koji se bavi tečajevima namijenjenim djeci od tri do 12 godina, govori da je franšiza započela svoj put u Hrvatskoj u Osijeku 2016. godine. Osim u Hrvatskoj, sada posluju i u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Sloveniji i Makedoniji. U Srbiji je 38 centara, u Crnoj Gori tri, u Makedoniji četiri, a u Mađarskoj sedam. Ne računajući Srbiju, znatan broj je u Bosni i Hercegovini (18), a ove je godine otvoren prvi i u Sloveniji. Ukupno ih je 71 u regiji, ne računajući Hrvatsku, u kojoj je sada 50 centara.