Uzgoj borovnica u kontejnerima - koje su prednosti i nedostaci?

Kontejnerski uzgoj omogućava lakšu kontrolu uvjeta potrebnih za postizanje visoke kvalitete ploda, ali potrebno je paziti na nekoliko stvari

U inozemstvu je uzgoj borovnica u kontejnerima već uobičajena praksa. U Hrvatskoj se taj pristup počeo širiti prije deset do petnaest godina, a danas ga koristi značajan broj proizvođača, kaže izv. prof. dr. sc. Goran Fruk s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Razlog popularnosti ove metode leži u činjenici da korištenje kontejnera omogućava proizvodnju na područjima gdje tlo nije pogodno za njihov tradicionalni uzgoj.

"Borovnica je specifična po tome što zahtijeva kiselo tlo s pH vrijednošću između 4,5 i 5,5 kako bi uzgoj bio uspješan i kako bi se postigla visoka kvaliteta plodova", kaže Fruk. U Hrvatskoj je dosta teško naći prigodnu lokaciju, a korigiranje, odnosno zakiseljavanje tla je skup i težak proces kojeg treba kontinuirano raditi.

Kako kaže, prednost kontejnera je prilagodljivost - omogućuje proizvodnju na područjima gdje tlo nije pogodno. Uz to, olakšava se mogućnost držanja u plastenicima, što dodatno proširuje potencijalna područja za proizvodnju.

Lakša regulacija supstrata
"U njima je puno lakše regulirati kiselost jer se borovnice sade u kiseli supstrat, najčešće litvanski treset koji se može miješati s piljevinom ili s još nekim supstratima", nadodaje.

Na taj način relativno je jednostavno održavati kiselost tla korištenjem gnojiva koja ne povećavaju pH vrijednost, najčešće na bazi fosfata ili sulfata koji dodatno zakiseljuju tlo. Ipak, upozorava, potrebno je posebno paziti na gnojiva koja podižu pH vrijednost, poput onih koja sadrže bazične soli, kako bi se izbjegle neželjene promjene u tlu.

Dodavanje perlita i kokosovih vlakana, koji su hranjivo inertni materijali, primarno služe za poboljšanje prozračnosti tla. Perlit, uz to, ima sposobnost zadržavanja vlage. "Osim toga, kokosove vlakna prikladna su i kao ekološki materijal, prirodna vlakna koja zadržavaju korijen u toj grudi zemlje, u supstratu u kojem ga uzgajamo", opisuje Fruk.

Nedostaci rasta u kontejneru
Jedan od glavnih nedostataka je raniji početak vegetacije, što povećava rizik od štete uslijed pojave mraza. "Mraz obično dođe u fazi kada je biljka osjetljivija jer je ranije krenula s otvaranjem pupova ili cvatnjom. Biljke u tlu kasnije kreću i pretrpe manje štete nego one uzgojene u kontejnerima", objašnjava.

Kako bi se zaštitile od utjecaja zimskih, ali i visokih ljetnih temperatura, potrebno je odabrati dovoljno veliku posudu "Dobro je i zbog biljke da ju ne morate kasnije presađivati, ali i zbog otpornosti pogotovo tijekom zime jer premali kontejner znači i slabu izolaciju, zapravo korijen je onda izložen vanjskim utjecajima", nadodaje.