Uzgoj lijeske: Kako za pet godina doći do željene produktivnosti?

Sa 660 hektara zasađenih površina, Poljoprivredno poduzeće Orahovica najveći je i najznačajniji proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji te jedan od značajnijih proizvođača sadnica lijeske u Europi. Oko 700 tona ploda dolazi s 240 ha nasada lijeske dok su ostalo mladi nasadi u podizanju.

Uz to surađuju s nešto više od 200 kooperanata od kojih u prosjeku godišnje otkupljuju oko 200 tona lješnjaka u ljusci. Riječ je većinom o onima koji imaju male obiteljske nasade od jednog do deset hektara, ali i tridesetak kooperanata s velikim intenzivnim nasadima površine od deset do šezdeset hektara. Svima stručnjaci PP Orahovica prenose znanja i iskustava kako bi im olakšali proizvodnju i podigli kvalitetu proizvoda.

Voditelj PJ Voćarstvo i vinogradarstvo Josip Tokić ističe kako je proizvodnja lješnjaka najperspektivnija i najstabilnija voćna vrsta područja kontinentalne Hrvatske.

"U posljednjih 15 godina tržište je svake godine manje - više jednako ili u blagom porastu, jedan do dva posto. Ponuda prati porast što znači da nema viškova kao što je to slučaj s drugim voćnim vrstama. S druge strane ne traži tako velika ulaganja i što je jako važno nije radno intenzivna pa proizvođači lako mogu imati površine od pet ili deset hektara kao dodatni posao“, objašnjava.

Nužna suradnja sa stručnjacima
No, koliko god je riječ o dobrom ulaganju, uzgoj traži strogo poštivanje pravila proizvodnje pa skreću pozornost na nužnu suradnju sa stručnjacima. Važno je odraditi pravilnu pripremu i odabrati kvalitetnu sadnicu i sortiment što će omogućiti proizvođaču da za pet godina krene u očekivanu produktivnost.

"Primijetili smo da je unazad 10 do 15 godina napravljeno jako puno pogrešaka, prvenstveno u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje blizu 90 posto nasada još nije stavljeno u funkciju. Zbog nepoštivanja pravila struke tamo na više od tisuću hektara imaju urode kao da rade 15 do 20 hektara. Zbog toga Ministarstvo poljoprivrede i Europska komisija promatraju proizvodnju lješnjaka u cijeloj Hrvatskoj kao loše ulaganje“, kaže Tokić.