Važno je zaustaviti odljev najboljih ljudi iz Osijeka i privući kvalitetan kadar

Izazovna i poslovno zanimljiva godina iza je poznate osječke IT tvrtke Mono. Kako su poslovali u okolnostima inflacije i energetske krize, kako vidi razvoj IT sektora u Hrvatskoj te koji su im planovi za sljedeće razdoblje, za naš list govori direktor Mona Denis Sušac.

Jedna ste od najuspješnijih hrvatskih informatičkih tvrtki, što potvrđuju i priznanja koja dobivate. Možete li nam predstaviti vašu tvrtku, koliko dugo poslujete i što je sve trebalo da dođete do današnjih rezultata?

- Mono je tvrtka za razvoj softvera iz Osijeka, pokrenuta 2003. Bavimo se razvojem softvera u više industrijskih grana – farmaciji, medicini, veterini, građevini, transportu, bankarstvu, financijama itd. Trenutno u našim timovima radi više od 150 ljudi, primarno programera, dizajnera, testera, projektnih menadžera i poslovnih analitičara. Za rast od prva četiri zaposlenika do današnjeg broja, a nadamo se i daljnjem nastavku tog trenda, najvažniji je samo jedan faktor – uporan i marljiv rad.

Prilagodba promjenama

Koliko su na vaše poslovanje utjecale krize koje se vežu jedna na drugu, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini i posljedica koje su prouzročile u domaćem, ali i globalnom gospodarstvu? Na koji se način nosite s njima i koliko uspješno?

- Nije nam ovo prva kriza – tvrtka je osnovana nakon pucanja "dotcom" balona, a potom nas je dočekala globalna financijska kriza 2007./2008. Pandemija nije nanijela štetu IT sektoru, dapače, no donijela je ogromne pomake u načinu poslovanja. Efekte rata u Ukrajini i povezanih događaja još ne možemo ni predvidjeti. Što se nas tiče, do sada nismo imali veće štete od navedenih događaja jer se trudimo što brže prilagoditi promjenama, a s trenutnom veličinom to možemo raditi relativno bezbolno. Dodatno, naše su aktivnosti diversificirane u više segmenata.

Stječe se dojam da je upravo pandemija pomogla IT industriji u bržem napretku jer su mnogi morali mijenjati dotadašnji način poslovanja, trebalo se prilagoditi novonastaloj situaciji. Kako ste vi reagirali?

- Kao i u svakoj drugoj krizi – brzom prilagodbom novim trendovima. Pandemija je većini unutar IT sektora donijela nove poslovne prilike, iako bismo više voljeli da nije došlo do nje i negativnih pojava te podjela koje je izazvala u društvu.

IT industrija je najbrže rastuća, no još uvijek su to u Hrvatskoj brojke koje su daleko od tvrtki nositelja domaćeg gospodarstva. Može li uopće ovaj sektor toliko narasti da bude blizu takvih rezultata i što treba učiniti da bi se to postiglo?

- Bez sveobuhvatnije i trajnije strategije rasta IT u Hrvatskoj i dalje će biti uspješan, ali na začelju svjetskih događaja. Samo činjenice da prosječni broj zaposlenika u hrvatskim IT tvrtkama stagnira na broju pet već godinama i da u cijeloj državi nemamo ni 40 IT tvrtki s više od 100 zaposlenih govore da je cijeli sektor usitnjen do kraja i kao takav nije relevantan na globalnom tržištu. Tome su posebno pridonijele porezne politike koje su favorizirale pojedine poslovne modele, a na štetu okrupnjivanja sektora i rasta domaćih tvrtki. Na taj način možemo slijediti model u kojemu izvozimo radnu snagu – s tim što se sad ti radnici ne moraju i fizički preseliti u inozemstvo, nego rade od kuće – no nećemo stvarati složenije proizvode s većom dodanom vrijednošću, koji traže znatnija ulaganja u istraživanje i razvoj. Mislim da bi u tom pitanju moralo doći do velikog zaokreta, od poreznog tretmana, preko pristupačnosti izvora financiranja, do suradnje s obrazovnim sektorom.

Orijentirani ste na izvoz. Koliko radite za domaće tržište, a koliko za strance i tko su vaši klijenti?

- Više od 95 posto ukupnih prihoda ostvarujemo na stranim tržištima, od SAD-a preko Europe do Australije, prihod s domaćeg tržišta je zanemariv. Klijenti su nam farmaceutske tvrtke svih veličina, velike transportne i građevinske tvrtke, ali i više "startup" tvrtki za koje radimo inovativna rješenja.

Ima li projekata na koje ste posebno ponosni i koji su vas na tom tržištu predstavili? Koji su to i po čemu su oni specifični?

- Nema više ili manje vrijednog projekta, svi su zanimljivi i specifični na svoj način. Ako moram nešto izdvojiti, to bi svakako bili naši proizvodi, jer su proizvod dugogodišnjeg rada i ulaganja. Tako je naš paket "eCTD Office", koji se koristi u farmaceutskoj industriji, već 15 godina na tržištu u konkurenciji s nekoliko velikih i globalnih igrača. Radimo na široj lepezi vlastitih proizvoda koji uključuju najnaprednije tehnologije današnjice.

Pioniri ste IT industrije u Osijeku i sigurno ste najzaslužniji što Osijek danas ima status IT grada. Je li taj proces bio težak i dugotrajan i koliko ste imali pomoć gradskih vlasti u stvaranju takvog imidža?

- Bilo je i teško i dugotrajno, iako na kraju i uspješno. S gradskim i županijskim vlastima postoji tradicija suradnje i uvažavanja, a mislim da je to IT sektor u Osijeku i zaslužio.

Za razliku od drugih gospodarskih sektora, vama je sigurno puno teže doći do kvalificirane radne snage. Na koji način dolazite do novih radnika, jer vidimo da vam raste i broj zaposlenika?

- Pronalazak kvalificiranih radnika problem je gotovo svake IT tvrtke. Konkurencija je ogromna, no mi radimo vlastite programe edukacije i prekvalifikacije, stipendiramo studente, uspješno surađujemo s fakultetima i srednjim školama, prisutni smo u stručnoj zajednici i to daje rezultate.

Izazovni poslovi

Koliko je tu važna suradnja sa znanstvenom zajednicom i koliko je zapravo važan kvalitetan akademski rad za profil zaposlenika koji vama treba?

- Ta je suradnja izuzetno važna i u posljednje vrijeme dolazi do pozitivnih pomaka. Radimo na tome da Osijek bude prepoznat kao grad s odličnim fakultetima i školama, da zaustavimo odljev najboljih ljudi i privučemo kvalitetan kadar izvana. I najnoviji događaj, osnivanje Fakulteta primijenjene matematike i informatike, pomoći će tome cilju.

Često se govori da nam je obrazovni sustav zastario. Što biste predložili da se mijenja kada bi se vas pitalo?

- Pitaju nas, i suradnja oko toga postaje sve bolja. Ni mi ni kolege iz ostatka IT zajednice nismo baš stidljivi u pitanju poboljšanja tog dijaloga i cijelog sustava.

Dajete i puno za stipendije učenicima i studentima, no koliko su oni spremni prihvatiti uvjete koje vi nudite? Jeste li zadovoljni odazivom studenata i učenika?

- Odaziv varira, no ukupno smo zadovoljni jer na taj način dolazimo do vrlo kvalitetnih ljudi. Novi program stipendiranja u suradnji s Gradom Osijekom to bi trebao dovesti do još više razine.

Koliko su plaće u IT sektoru stimulativne kod nas u odnosu prema plaćama u zemljama razvijenog zapada. Možete li to pratiti i koliko vam to uspijeva?

- Još uvijek nismo na razini najrazvijenijih zemalja zapada, no razlike u plaćama ubrzano se smanjuju, posebno u posljednjih nekoliko godina. Ako želimo opstati, moramo nuditi konkurentne uvjete. Kad se uzme u obzir ukupna kvaliteta života, rekao bih da Osijek itekako ima što ponuditi.

Ne tako davno uselili ste se u novu zgradu, a uskoro će i IT park biti u funkciji. Planirate li nastaviti sa širenjem ili je ovo za neko vrijeme dovoljno? Kakvi su planovi za budućnost i što očekujete od 2023. godine?

- I dalje se širimo, no te brojke nisu nam primarni cilj ili motivator. Želimo izazovne i kvalitetne poslove i zadovoljne ljude. Na projekt IT parka posebno smo ponosni jer smo njegovi začetnici, i s veseljem očekujemo završetak radova na centralnoj zgradi krajem iduće godine.

Smatrate li da je dobro što je Hrvatska prihvatila euro za nacionalnu valutu i hoćete li vi zbog toga profitirati ili pak izgubiti?

- Za nas kao izvoznike uzlazak u eurozonu svakako je dobra stvar, jer nam smanjuje troškove poslovanja. Mislim da Hrvatska u ovom trenutku i nije imala bolji izbor.

Donosi li Zakon o radu pozitivne stvari za poslodavce ili ide više na ruku zaposlenicima? Kakvo je vaše mišljenje?

- Zakon o radu morao se modernizirati, a ne bih rekao da ide na ruku jednoj strani. Probleme koje Hrvatska ima na globalnom tržištu neće riješiti zakoni, nego poslodavci i zaposlenici zajedno.

Kako ocjenjujete prijedlog uvođenja poreza na ekstraprofit?

- Mislim da se radi o lošem potezu jer je zahvatio i tvrtke izvan energetskog sektora koje se ni po čemu nisu okoristile krizom.