Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2010

Velika poljoprivredna poduzeća morat će smanjiti broj radnika

Izvor: www.glas-slavonije.hr  

Velika poljoprivredna poduzeća morat će smanjiti broj radnika

Ova, 2010. godina bit će zapamćena kao godina u kojoj će doći do velikog zaokreta u svim segmentima hrvatske poljoprivrede, kaže Marko Vučemilović-Šimunović, direktor Novog agrara, tvrtke koja posluje u sastavu Žito grupe. U temeljite promjene, kaže on, morat će svi koji se bave poljoprivredom.

- Manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se bave ratarenjem opstat će jedino ako raspolažu s minimalno 80 hektara poljoprivrenog zemljišta, što je donja prihvatljiva granica, a optimalna bi veličina posjeda trebala biti od 120 do 150 hektara. Kad je riječ o zaposlenosti, sva mješovita poduzeća s manje od 80 hektara zemljišta po radniku teško će pozitivno poslovati. Velika zaposlenost dovest će poljoprivredna poduzeća u velike gubitke tako da je neizbježno zbrinjavanje viška zaposlenih. Jedan od ciljeva i jest smanjivanje broja zaposlenih u poljoprivredi, a ne povećanje. Primjerice, u SAD-u se poljoprivredom bavi tri-četiri posto stanovnika a kod nas 20 posto, što je previše, jer nema šanse da svi opstanu na tržištu - kaže Vučemilović-Šimunović.
Jedan od segmenata koji će, dodaje Vučemilović-Šimunović, biti potrebno prioritetno početi rješavati je provedba zemljišne politike.

Programi kasne
- Većina općina do sada je programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem odradila ali oni nisu zaživjeli do kraja, što je velik problem. Problem je što je dio zemljišta za koji se očekuje raspisivanje natječaja (koji već kasne) u posjedu velikih poljoprivrednih tvrtki - kaže Vučemilović-Šimunović te napominje da tvrtka kojoj je on na čelu uz neizvjesnost i s puno rizika (jer moraju u zemljšte i ulagati) obrađuje čak 4.500 ha, odnosno na temelju ugovora o jednogodišnjem zakupu. Vučemilović-Šimunović kao jednu od većih zapreka napretku razvoju poljoprivrde vidi i neizvjesnost i puno nepoznanica oko pitanja hrvatske poljoprivrede u EU.

- Budući da je ostalo još malo vremena do ulaska u Europsku uniju i budući da se već pregovara o pojedinim segmentima poljoprivrede, smatram da je bitno objaviti svaki detalj koji se dogovori. Tu ključnu ulogu treba odigrati Ministarstvo poljoprivrede, koje sve relevantne informacije treba “spustiti” do lokalne samouprave a one do OPG-ova i poljoprivrednih tvrtki. To je nužno da se možemo na vrijeme pripremiti, kako nas neke stvari ne bi zatekle. Osobno smatram da se dosta toga već dogovorilo s EU, ali nama to nije poznato - kaže Vučemilović-Šimunović. Poljoprivrednike, dodaje on, između ostaloga, najviše zanimaju poljoprivredne potpore, bez kojih teško da taj segment gospodarstva može funkcionirati čak i u bilo kojoj razvijenijoj zemlji od naše.

Zaokret u struci i genetici
- Osim potpora, važno je učiniti značajan zaokret i u stručnom dijelu. Tu se podrazumijeva veća pozornost pitanju ishrane tala, zaštite i ekologije jer više neće biti moguće s kemijskim sredstvima raditi spontano ili nekontrolirano. Do zaokreta će doći i u iskoristivosti genetskog potencijala poljoprivrednih kultura. Naši poljoprivrednici, naime, ne koriste dovoljno genetski potencijal pojedinih sorata i hibrida, i to najviše zbog neznanja. Najnovija iskustva i najugodnije iznenađenje je u proizvodnji šećera iz šećerne repe. Naime, nekada je bilo nezamislivo ostvariti proizvodnju od osam-devet tona šećera po hektaru a danas to ostvarujemo čak i u vrlo nepovoljnim klimatskim godinama - kaže Vučemilović- Šimunović te ističe da je trend stalno težiti novim i boljim rješenjima, jer se uvijek može više i bolje. Vučemilović-Šimunović napominje da će svi oni koji se misle baviti ozbiljnom poljoprivredom morati mijenjati spoznaje o njoj.

- To između ostalog podrazumijeva kontrolu plodnosti tala, poznavanje njegove strukture, kemijskog sastava, da se ne gnoji napamet i slično - kaže Vučemilović-Šimunović te napominje kako se sve treba odraditi na znanstvenoj i stručnoj osnovi, da se ne dogode pogreške koje će poslije biti teško ispraviti.

Na pogrešnim temeljima
Vučemilović-Šimunović smatra i da se hrvatska poljoprivreda do sada gradila na pogrešnim temeljima, posebice u smislu veličine poljoprivrednih posjeda. - Nikad još nije definirano što je to obiteljsko poljoprivredno gospodarstva i koliko mu je potrebno zemljišta. Posljednjih je godina kod nas vladala stihija u raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Zbog najave da će zemlja u EU biti vrlo skupa mnogi su se, naime, polakomili za zemljištem, smatrajući valjda da će se bogatiti preko noći, odnosno zemljište dobiti jeftino od države a skupo ga prodati EU - kaže Vučemilović-Šimunović i ističe da je jagma za zemljom bila nerealno velika a da se pri raspodjeli nisu poštovali čak ni postojeći zakoni jer se često programi nisu do kraja sagledavali.

Nasuprot, išlo se populistički, u interesu grupacija, stranaka ili komisija koje raspoređuju zemljište, umjesto da se ono podijeli pravim poljoprivrednicima koji su imali već uhodano poljoprivredno gospodarstvo, te se tako, nažalost, dogodilo da je, umjesto da se poljoprivredno zemljište okrupni, došlo do usitnjavanja.


Komentari članka

Vezani članci

Goran Vrabec (Volim Ljuto): Od nule do najvećeg proizvođača ljutih umaka u Hrvatskoj

15.06.2022.

Goran Vrabec danas je najveći hrvatski proizvođač ljutih umaka od čili-papričica. Od 2018. godine, bilježi godišnji rast od otprilike 30 posto, počeo je uz pomoć roditelja i kredita pokrenuo uzgoj egzotičnih papričica u Igrišću u Zagorju, a nedugo je nako

Tko kaže da traktor nije za cure? Vedrana Poletar je ostala u Slavoniji i u polju sagradila unosan biznis

15.06.2022.

Dok mladi odlaze u velike gradove i druge države, Vedrana Poletar je odlučila ostati u malom slavonskom selu i ondje izgraditi svoj život. Danas je uspješna poljoprivrednica koja živi od posla u koji se zaljubila još kao djevojčica.

Azijski sezonci na slavonskim poljima

15.06.2022.

Što se uvozne radne snage tiče, u Baranji to i nije nekakva novost. Još davno Belje je uvozilo radnu snagu, doduše iz raznih krajeva bivše države. Mnogi od njih u Baranji su i ostali. Najviše ih je bilo po beljskim pustarama. U ožujku su u Baranju stigli

Povećan iznos potpore za osiguranje usjeva, životinja i biljaka

15.06.2022.

Izmjene četvrtog natječaja za provedbu podmjere 17.1. objavila je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

U kojem slučaju se isplati investirati u geotermalnu energiju?

14.06.2022.

U Hrvatskoj imamo dva geotermalna izvora koja se koriste za stakleničku proizvodnju. Njihova je potrošnja na nivou milijun kubnih metara plina. Troškovi su im na 5 ha stakleničke proizvodnje za 70 do 75 posto manji. Zašto onda i drugi proizvođači ne koris

Tag cloud

  1. 2341 članka imaju tag turizam
  2. 2214 članka imaju tag hrvatska
  3. 1347 članka imaju tag svijet
  4. 1461 članka imaju tag izvoz
  5. 1705 članka imaju tag financije
  6. 1010 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1251 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1121 članka imaju tag trgovina
  9. 1141 članka imaju tag ict
  10. 938 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 985 članka imaju tag investicije
  12. 1011 članka imaju tag industrija
  13. 772 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1066 članka imaju tag EU
  15. 865 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 955 članka imaju tag kriza
  18. 471 članka imaju tag poticaji
  19. 665 članka imaju tag maloprodaja
  20. 631 članka imaju tag marketing
  21. 465 članka imaju tag opg
  22. 561 članka imaju tag tehnologija
  23. 445 članka imaju tag eu fondovi
  24. 340 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag krediti
  26. 421 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 451 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 477 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 415 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 361 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 388 članka imaju tag energetika
  35. 356 članka imaju tag start up
  36. 325 članka imaju tag hgk
  37. 405 članka imaju tag vlada
  38. 421 članka imaju tag BDP
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor