Velika poljoprivredna poduzeća morat će smanjiti broj radnika

Ova, 2010. godina bit će zapamćena kao godina u kojoj će doći do velikog zaokreta u svim segmentima hrvatske poljoprivrede, kaže Marko Vučemilović-Šimunović, direktor Novog agrara, tvrtke koja posluje u sastavu Žito grupe. U temeljite promjene, kaže on, morat će svi koji se bave poljoprivredom.

- Manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se bave ratarenjem opstat će jedino ako raspolažu s minimalno 80 hektara poljoprivrenog zemljišta, što je donja prihvatljiva granica, a optimalna bi veličina posjeda trebala biti od 120 do 150 hektara. Kad je riječ o zaposlenosti, sva mješovita poduzeća s manje od 80 hektara zemljišta po radniku teško će pozitivno poslovati. Velika zaposlenost dovest će poljoprivredna poduzeća u velike gubitke tako da je neizbježno zbrinjavanje viška zaposlenih. Jedan od ciljeva i jest smanjivanje broja zaposlenih u poljoprivredi, a ne povećanje. Primjerice, u SAD-u se poljoprivredom bavi tri-četiri posto stanovnika a kod nas 20 posto, što je previše, jer nema šanse da svi opstanu na tržištu - kaže Vučemilović-Šimunović.
Jedan od segmenata koji će, dodaje Vučemilović-Šimunović, biti potrebno prioritetno početi rješavati je provedba zemljišne politike.

Programi kasne
- Većina općina do sada je programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem odradila ali oni nisu zaživjeli do kraja, što je velik problem. Problem je što je dio zemljišta za koji se očekuje raspisivanje natječaja (koji već kasne) u posjedu velikih poljoprivrednih tvrtki - kaže Vučemilović-Šimunović te napominje da tvrtka kojoj je on na čelu uz neizvjesnost i s puno rizika (jer moraju u zemljšte i ulagati) obrađuje čak 4.500 ha, odnosno na temelju ugovora o jednogodišnjem zakupu. Vučemilović-Šimunović kao jednu od većih zapreka napretku razvoju poljoprivrde vidi i neizvjesnost i puno nepoznanica oko pitanja hrvatske poljoprivrede u EU.

- Budući da je ostalo još malo vremena do ulaska u Europsku uniju i budući da se već pregovara o pojedinim segmentima poljoprivrede, smatram da je bitno objaviti svaki detalj koji se dogovori. Tu ključnu ulogu treba odigrati Ministarstvo poljoprivrede, koje sve relevantne informacije treba “spustiti” do lokalne samouprave a one do OPG-ova i poljoprivrednih tvrtki. To je nužno da se možemo na vrijeme pripremiti, kako nas neke stvari ne bi zatekle. Osobno smatram da se dosta toga već dogovorilo s EU, ali nama to nije poznato - kaže Vučemilović-Šimunović. Poljoprivrednike, dodaje on, između ostaloga, najviše zanimaju poljoprivredne potpore, bez kojih teško da taj segment gospodarstva može funkcionirati čak i u bilo kojoj razvijenijoj zemlji od naše.

Zaokret u struci i genetici
- Osim potpora, važno je učiniti značajan zaokret i u stručnom dijelu. Tu se podrazumijeva veća pozornost pitanju ishrane tala, zaštite i ekologije jer više neće biti moguće s kemijskim sredstvima raditi spontano ili nekontrolirano. Do zaokreta će doći i u iskoristivosti genetskog potencijala poljoprivrednih kultura. Naši poljoprivrednici, naime, ne koriste dovoljno genetski potencijal pojedinih sorata i hibrida, i to najviše zbog neznanja. Najnovija iskustva i najugodnije iznenađenje je u proizvodnji šećera iz šećerne repe. Naime, nekada je bilo nezamislivo ostvariti proizvodnju od osam-devet tona šećera po hektaru a danas to ostvarujemo čak i u vrlo nepovoljnim klimatskim godinama - kaže Vučemilović- Šimunović te ističe da je trend stalno težiti novim i boljim rješenjima, jer se uvijek može više i bolje. Vučemilović-Šimunović napominje da će svi oni koji se misle baviti ozbiljnom poljoprivredom morati mijenjati spoznaje o njoj.

- To između ostalog podrazumijeva kontrolu plodnosti tala, poznavanje njegove strukture, kemijskog sastava, da se ne gnoji napamet i slično - kaže Vučemilović-Šimunović te napominje kako se sve treba odraditi na znanstvenoj i stručnoj osnovi, da se ne dogode pogreške koje će poslije biti teško ispraviti.

Na pogrešnim temeljima
Vučemilović-Šimunović smatra i da se hrvatska poljoprivreda do sada gradila na pogrešnim temeljima, posebice u smislu veličine poljoprivrednih posjeda. - Nikad još nije definirano što je to obiteljsko poljoprivredno gospodarstva i koliko mu je potrebno zemljišta. Posljednjih je godina kod nas vladala stihija u raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Zbog najave da će zemlja u EU biti vrlo skupa mnogi su se, naime, polakomili za zemljištem, smatrajući valjda da će se bogatiti preko noći, odnosno zemljište dobiti jeftino od države a skupo ga prodati EU - kaže Vučemilović-Šimunović i ističe da je jagma za zemljom bila nerealno velika a da se pri raspodjeli nisu poštovali čak ni postojeći zakoni jer se često programi nisu do kraja sagledavali.

Nasuprot, išlo se populistički, u interesu grupacija, stranaka ili komisija koje raspoređuju zemljište, umjesto da se ono podijeli pravim poljoprivrednicima koji su imali već uhodano poljoprivredno gospodarstvo, te se tako, nažalost, dogodilo da je, umjesto da se poljoprivredno zemljište okrupni, došlo do usitnjavanja.