Veliki uzgajivači duhana htjeli bi biti još veći

Duhan je među najtežim kulturama za poljoprivrednike. U Hrvatskoj ga sadimo na oko 2700 ha. Sve manje je radnika, pogotovo za berbu, pa ne čudi da uzgajivači odustaju, a površine pod duhanom se smanjuju. Kako bi zaustavila taj trend, tvrtka Hrvatski duhani odlučila se modernizirati. Tako je za kupnju berača kombajna uložila u posljednjih pet godina 18 milijuna kuna.

Površine smo stabilizirali na 2.700 ha i zaustavili pad uvođenjem mehaničkih berača. Počeli smo 2017. s jednim beračem, a s ovom berbom imamo 62 berača. Obrat ćemo do 50 posto ukupnih rasađenih površina pod duhanom, objašnjava rukovoditelj lanca opskrbe Hrvatskih duhana Igor Švarc.

Bernard Štrbak iz Josipova zna da bez radnika, ali i tehnologije teško može naprijed. U dvorištu, pod nadstrešnicom, posložio je svu silu mehanizacije za duhan. Toper za zalamanje cvjetova u jednom pohodu zamjenjuje stotinjak radnika. Ima tifon, rolomat, punilicu za kontejnere. Pokazalo se da je utrošak energenata, plina i struje dvostruko manji nego u klasičnim sušarama.

Moć mehanizacije

No da bi se sušare napunile, treba duhan prvo i posaditi. Prije desetak dana na podravskim poljima prije ove posljednje kiše počela je sadnja. Sadi se, pokazuje koordinator proizvodnje Draško Ćurić, novom sadilicom, s čašicama. Sadi se s konstantnim razmakom. Svaka će biljka imati istu količinu sunca i vlage, jednolično će sazrijevati.

Godine 2017., prije strojne berbe, Saša Horvat je radio 15 hektara duhana. Sad sa strojevima sadi pet hektara više. Kupio je kombajn i sadi gušće, razmak između redova je 115 cm, u unutar reda 35 cm. To znači 25 tisuća biljka po hektaru. I Bernard Štrbak posljednjih godina znatno povećava površine pod duhanom. I on ima sadilicu na čašice. U jednom je danu posadio 3 ha, a ako bude rasade, plan mu je posaditi 20 ha.

Najveći uzgajivač duhana u Hrvatskoj

Mihael Čolak iz Bakića najveći je uzgajivač duhana u Hrvatskoj. Sadi 26 hektara. Lani je isporučio 63 tone duhana, godinu ranije čak 70 tona. Uz kuću gradi novu sušaru za duhan. Kad završi gradnju sušare, a završit će je sigurno do ljeta, kaže Mihael - u njoj će moći osušiti čak 50 tona duhana.

Prosječna površina pod duhanom naših proizvođača je 9 hektara. Ne čini se puno, ali niti u jednoj zemlji na svijetu gdje British American Tobacco uzgaja duhan taj prosjek nije tako velik kao u Hrvatskoj. Sve je to, kažu u Hrvatskim duhanima, zbog većeg udjela mehanizirane berbe.

Izvrsna otkupna cijena duhana i logistika BAT-a

- Zadovoljni smo, prate nas sa repromaterijalom, toperom, sušarama jednim dijelom iznosa kredita. Sjeme, sav repromaterijal oni rješavaju i prate nas u plaćanju energenata, struje i plina. Uložimo i mi dosta novca, ali dosta nam i oni pripomognu, kaže Bernard Štrbak.

Proteklih nekoliko godina mi kontinuirano podižemo otkupne cijene po klasama. Imamo 6 klasa, prve četiri podižemo. Lani smo ostvarili najveću cijenu od 14.40 po kilogramu i namjeravamo nastaviti: Trend je takav i očekujemo da ćemo i ove godine povećati vrijednost proizvodnje pod duhanom, dodaje Igor Švarc.

U Virovitici je nedavno zatvorena šećerana, a za nju se repa u Podravini sijala na tri do četiri tisuće hektara. No teško će uzgajivači koji su nekoć uzgajali repu, prijeći na duhan. To je potpuno, kaže nam Saša Horvat - drugačiji posao, drugačija tehnologija i morali bi puno uložiti.

Interese uzgajivača duhana dugi niz godina isključivo je zastupala udruga Krupan list. Međutim, jedanaest većih uzgajivača osnovalo je novu udrugu Tabacum. Na čelu joj je Mihael Čolak. Nema ništa protiv druge udruge, kaže - svi su oni proizvođači i zastupat će ih sve. Ali moramo raditi na povećanju proizvodnje i boriti se za više razgovora s državom i tvrtkom, dodaje.

- Kad gledamo europsku razinu, Hrvatska je na četvrtom mjestu i imamo udio od 5 do 6 posto proizvodnje u Europi. Ima budućnosti za duhan u Hrvatskoj, ako smo tu 60 godina, bit ćemo još tu toliko, kaže Igor Švarc. Bez ulaganja, kako bi se smanjili troškovi radne snage, nema opstanka, dodaje Draško Ćurić.

Veliki bi uzgajivači, naravno, htjeli biti još veći, htjeli još povećavati površine pod duhanom, ali problem je zemlja. Nje jednostavno nema, ali nije zemlja problem samo u Podravini.