Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Srp 2022

Vilim Simon: Naša uspješna strategija temelji se na samodostatnosti

Izvor: privredni.hr · Autor: Ilijana Grgić  

Vilim Simon: Naša uspješna strategija temelji se na samodostatnosti

U iduće četiri godine funkciju predsjednika Uprave čakovečke Mesne industrije obavljat će Vilim Simon, koji na tu čelnu poziciju dolazi s mjesta člana Uprave u kojoj je bio zadužen za vođenje sustava kooperacije s domaćim uzgajivačima stoke i segment proizvodnje. U razgovoru za Privredni govori i izazovima i planovima koji očekuju ovu vodeću međimursku tvrtku.

Na čelnu poziciju čakovečke Vajde dolazite s mjesta člana Uprave, kakvu kompaniju preuzimate?

Vajda je stabilna tvrtka koja ostvaruje ozbiljne prihode, sa sjajnim potencijalom za daljnji rast i razvoj. To je sažeti opis stanja tvrtke u trenutku kada preuzimam odgovorno mjesto predsjednika Uprave Vajde.

Unatoč globalnim poremećajima, spremni smo i dalje pronalaziti instrumente kojima će naš primarni cilj biti ostvaren – zadržati Vajdinu poziciju najuspješnije kompanije na području Međimurja i šire.

Kada se podvuče crta pod prošlu godinu, kakva je 2021. bila za Vajdu?

Iako još uvelike obilježena pandemijom, za Vajdu je 2021. godina bila uspješna. Razlog tomu je poslovna strategija u čitavoj Grupi Pivac, pa tako i u Mesnoj industriji Vajda koja se već niz godina temelji na što većem približavanju samodostatnosti.

To znači da cijeli proizvodni ciklus, koliko god je to moguće, usmjeravamo prema domaćim izvorima i tržištu – od uzgoja stoke, proizvodnje i prerade svježeg mesa, do distribucije kroz vlastitu maloprodajnu mrežu.

Osiguravanjem takvog proizvodnog kontinuiteta postajemo otporniji na sve vrste šokova, a osim razvoja vlastitog poslovanja pozitivno utječemo i na razvoj nekih drugih grana usko povezanih s našim sektorom, prije svega stočarstva.

Koliko ste investirali u posljednjih nekoliko godina?

U posljednjih nekoliko godina, otkad je dio Grupe Pivac, u Vajdi je ostvareno nekoliko značajnih investicija. Već u prvoj fazi, tijekom 2016. godine, uloženo je više od 11 milijuna kuna u opremu, strojeve i infrastrukturu, a potom je od 2017. do 2019. godine proveden veliki investicijski ciklus vrijedan 50 milijuna kuna koji je obuhvatio unaprjeđenje i modernizaciju proizvodnog pogona, jednog od najsuvremenijih za klaoničku obradu u regiji.

Krajem 2021. godine izgradili smo najveću krovnu fotonaponsku elektranu u Međimurju snage koja u prosjeku proizvodi oko 25 posto ukupne struje koju trošimo tijekom godine, a nedavno smo pustili u pogon i najsuvremeniji pročistač otpadnih voda na sjeveru Hrvatske vrijedan 15 milijuna kuna. Svjesni smo da je ulaganje u različite resurse, bilo ljudske, bilo proizvodne jedini ključ uspjeha. Toga ćemo se držati i dalje.

Porast cijene hrane, rast cijena energenta rat u Ukrajini, sve to utječe na cjelokupno gospodarstvo, kako vaša tvrtka prolazi kroz sve to?

Naravno da su se zbivanja na globalnom tržištu odrazila i na Vajdino poslovanje, svi ulazni troškovi proizvodnje su porasli, a s obzirom na to da je situacija i dalje nestabilna, otežano nam je poslovno planiranje. Spremni smo na prilagodbu tržišnim okolnostima i pomno pratimo situaciju kako bismo mogli adekvatno reagirati.

Na koji način osiguravate potrebnu sirovinu?

Već sam spomenuo kako je približavanje samodostatnosti i osiguravanje domaće sirovine u ukupnoj proizvodnji ključna poslovna paradigma unutar Grupe Pivac, pa ih tako primarno nabavljamo iz vlastitog uzgoja i putem naše kooperacije s domaćim uzgajivačima. Ostatak smo primorani nabaviti od ostalih domaćih proizvođača i od renomiranih proizvođača iz EU.

Kakav je trend kad je riječ o kooperantima?

Odmah po ulasku Vajde u sustav Grupe uvođenje sustava kooperacije postalo je poslovni imperativ pa smo 2016. godine krenuli u veliki projekt revitalizacije svinjogojske proizvodnje.

Broj svinja uzgojenih na farmama naših kooperanata s početnih 40.000 tovljenika godišnje narastao je na današnjih 175.000. U ovom trenutku imamo 80 kooperanata diljem Hrvatske. Plan je i dalje raditi na širenju suradnje s hrvatskim farmerima, kako bismo dosegli brojku od 200.000 svinja godišnje iz vlastitog uzgoja.

Mesari su deficitarno zanimanje u Hrvatskoj, jeste li vi pronašli dobitnu kombinaciju za pronalazak radne snage?

Vajda je tvrtka kojoj su zaposlenici zaista najvažniji partneri u poslovanju. Svjesni smo da bez njih sva ostala nastojanja padaju u vodu, stoga stalno radimo na poboljšanju uvjeta rada. Nedavno smo potpisali kolektivni ugovor koji vrijedi do 2024., a njime zaposlenicima jamčimo brojne pogodnosti iznad zakonom propisanih.

Posebno smo ponosni na naš program stipendiranja i to upravo za obrazovanje mladih za zanimanje mesara, za što smo u posljednje tri godine izdvojili preko 550 tisuća kuna. Svim našim stipendistima osiguravam brojne pogodnosti tijekom završetka školovanja, a kasnije i posao u Vajdi.

Od 2015. godine Vajda postaje dijelom Grupacije Pivac te se tako pridružuje PPK karlovačkoj mesnoj industriji, Dalmessu iz Klisa te Mesnoj industriji Braća Pivac, koliko je za razvoj tvrtke utjecao ulazak u tu grupaciju ?

Pridruživanje Vajde Grupi Pivac označilo je prekretnicu u Vajdinom poslovanju. Kapitalnim investicijama ova kompanija dobila je modernizirane pogone i osuvremenila svoju proizvodnju, što je bilo nužno kako bi najprije postala konkurentna, a onda tu konkurentnost i zadržala. Vlasnici su radili dobre poslovne poteze, što se u konačnici vidi i po uspješnim rezultatima i rastu Vajde u zadnjih nekoliko godina.

Što od Vajde možemo očekivati u budućnosti?

Zasigurno zadržavanje Vajdine pozicije kao jednog od vodećih mesoprerađivača u Hrvatskoj, s čvrstim i još većim sustavom kooperacije i poslovnom strategijom u kojoj je razvoj tvrtke proporcionalno praćen zadovoljstvom zaposlenika i svih dionika uključenih u poslovne procese.


Komentari članka

Vezani članci

Vlajčić obišao klaonicu Poljo-Davor i farmu Orišak

09.03.2026.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u petak je u sklopu posjeta Brodsko-posavskoj županiji obišao novootvorenu klaonicu Poljo-Davor u Lužanima i farmu Orišak u Davoru te najavio poticanje klaoničke industrije

Žito i službeno postalo većinski vlasnik s 51 posto udjela u Mesnoj industriji Ravlić

15.01.2026.

Žito je u utorak izvijestilo da je zaključena transakcija za stjecanje 51 posto udjela u Mesnoj industriji (MI) Ravlić, nakon što je u lipnju lani ta prehrambena kompanija sa sjedištem u Osijeku najavila da će postati većinski vlasnik Mesne industrije Rav

Marina Krvavica: Često me pitaju kakav je to Dalmatinski pršut, a proizvodi se od mađarskih butova

11.12.2025.

Ne smatram da je hrana iz uvoza nesigurna i nekvalitetna, ali treba znati da samo vlastitu proizvodnju možemo pratiti i kontrolirati "od polja do stola“, a i kratki lanci opskrbe jamče očuvanje kvalitete namirnica koje kupujemo, kaže za foodfacts, dr. sc.

Jedemo puno, proizvodimo premalo: Uvozimo više od 200.000 tona mesa

28.11.2025.

Poremećaji na europskom tržištu, razne bolesti poput afričke svinjske kuge, plavog jezika, bedrenice - sve to utjecalo je na samodostatnost Hrvatske u proizvodnji mesa

Velika akvizicija u prehrambenom sektoru: Žito postaje većinski vlasnik Ravlića

19.10.2025.

gencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u četvrtak je izvijestila da je odobrila na prvoj razini koncentraciju koja nastaje tako što osječka kompanija Žito stječe 51 posto vlasništva u Mesnoj industriji Ravlić, također sa sjedištem u Osijeku.

Tag cloud

  1. 2859 članka imaju tag turizam
  2. 2711 članka imaju tag hrvatska
  3. 1496 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1812 članka imaju tag svijet
  5. 1395 članka imaju tag ict
  6. 2004 članka imaju tag financije
  7. 1568 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1657 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1343 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 694 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 462 članka imaju tag BDP
  19. 687 članka imaju tag opg
  20. 793 članka imaju tag maloprodaja
  21. 556 članka imaju tag poticaji
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 407 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 516 članka imaju tag eu fondovi
  27. 965 članka imaju tag kriza
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 359 članka imaju tag kompanije
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 438 članka imaju tag osijek
  34. 451 članka imaju tag start up
  35. 512 članka imaju tag dzs
  36. 453 članka imaju tag energetika
  37. 418 članka imaju tag hnb
  38. 427 članka imaju tag vlada
  39. 346 članka imaju tag hgk
  40. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo