Više od pet i pol milijardi dolara slilo se u Hrvatsku iz inozemstva prošle godine

U svijetu je tijekom 2023. godine evidentirano 860 milijardi američkih dolara inozemnih prihoda ili doznaka.

Prema podacima organizacije Globalno partnerstvo znanja o migracijama i razvoju KNOMAD, koja djeluje uz podršku Svjetske banke i Europske komisije, njihov udjel u BDP-u neke države može biti značajan te je primjerice evidentirano da je udio doznaka u BDP-u Tadžikistana 48,2 posto. Slijede ga Tonga, s udjelom doznaka od 40,6 posto u BDP-u te Samoa s udjelom od 31,9 posto.

Preko 20 posto udjela u BDP-u imaju i Nepal (26,6 posto), Nikaragva (26,9 posto), El Salvador (23 posto), Gambija (26 posto), Honduras (25 posto), Kirgistan (20,5 posto), Libanon (27,5 posto) i Lesoto (21,5 posto).

Hrvatska je sedma država u Europi po udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u a ukupni iznos doznaka iz inozemstva u Hrvatskoj se u posljednjih deset godina udvostručio.

Tako je, prema ovim podacima, u Hrvatsku 2015. godine uplaćeno 2,67 milijardi dolara doznaka, dok je već naredne 2016. godine, taj iznos bio uvećan i iznosio je 3,22 milijarde dolara. 2017. godine, Hrvatska je ostvarila priliv od 3,66 milijardi dolara doznaka, a 2018. godine 4,01 milijardi dolara. Iznosi su iz godine u godinu rasli pa čak i u godinama pandemije nisu se radikalno smanjivali.

Od doznaka u 2020. godini, Hrvatska je evidentirala uplate u iznosu od 4,18 milijardi dolara, što je nešto manje u odnosu na 2019. godinu kada je evidentirano 4,28 milijardi dolara uplata iz inozemstva. No već 2021. godine, uplate i dalje rastu te je uplaćeno 5,02 milijardi dolara novca iz inozemstva. 2021. godine, uplaćeno je 5,39 milijardi dolara dok je 2023. godine u Hrvatsku stiglo 5,69 milijardi dolara.

Ove uplate čine 7,1 posto udjela u hrvatskom BDP-u.

Od država regije, najveće udjele doznaka iz inozemstva u BDP-u imaju Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Doznake čine 18,1 posto kosovskog gospodarstva, a odmah iza njih je Crna Gora, gdje doznake čine 11,6 posto gospodarstva. Doznake u Bosnu i Hercegovinu čine 10,6 posto BDP-a. Udio doznaka u BDP-u, u Srbije je 8,6 posto, dok je taj postotak u Sjevernoj Makedoniji 3,1 posto. Najmanji udio doznaka u BDP-u, u regiji ima Slovenija – 1,1 posto.