Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lip 2026

Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Mladen Nejašmić  

Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište

Makarski Premis pokrenuo je investiciju vrijednu više od 260 tisuća eura u opremu za preradu voća kako bi razvio nove okuse temeljene na hrvatskim sirovinama. Autentičnost višnje maraske i hrvatskih lješnjaka žele pretvoriti u svoju najveću prednost na zahtjevnom europskom tržištu.

​Makarski proizvođač sladoleda Premis pokreće novu investiciju kojom želi spojiti hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju. U planu je proizvodnja sladoleda od domaće višnje maraske iz Dalmatinske zagore, te lješnjaka iz kontinentalne Hrvatske, a upravo bi ti okusi uskoro mogli završiti i na zahtjevnim zapadnoeuropskim tržištima.

Tvrtka, koja više od tri desetljeća djeluje u ovom sektoru, ulaže više od 260 tisuća eura u opremu za preradu voća i suhog voća. Cilj je razviti prepoznatljive proizvode temeljene na hrvatskim sirovinama te ih plasirati ne samo domaćim kupcima nego i potrošačima u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj i drugim europskim zemljama.

Direktor Premisa Zoran Premeru ističe kako upravo autentičnost domaćih sastojaka vidi kao sljedeću razvojnu fazu tvrtke.

Maraska iz Šestanovaca i Katuna
"Krenuli smo u nabavu strojeva za obradu hrvatskog voća i suhog voća. Radit ćemo sladolede od višnje maraske i naših lješnjaka. Dugo godina pokušavali smo pronaći dobavljače koji bi nam mogli osigurati već obrađene domaće sirovine, ali to jednostavno nije bilo moguće u količinama i standardima koji su nam potrebni. Nakon deset godina odlučili smo sami ući u taj proces", kaže Premeru, ističući kako bi u tom projektu važnu ulogu mogla imati maraska iz Šestanovca i Katuna. Naime, na tom području nalazi se ekološki nasad od nekoliko desetaka hektara kojim upravlja Denis Rubić, povratnik iz Njemačke, a upravo su u tijeku razgovori o mogućoj suradnji.

"Pošto u Šestanovcu, odnosno Katunima imamo ekološki nasad višanja na nekoliko desetaka hektara čiji je plod iznimne kakvoće, a tom "zemljom maraske" upravlja Denis Rubić, u fazi smo pregovora da koristimo njegovu sirovinu u naše sladolede. Jednako to radimo i s proizvođačima voća s kontinentalnog dijela naše domovine", tvrdi.

Investicija obuhvaća nabavu opreme za preradu maraske, jedne od najcjenjenijih sorti višanja na svijetu, ali i strojeva za obradu lješnjaka koji dolaze iz Slavonije, Istre i sjeverne Hrvatske.

"Talijani imaju izraz "sapore del mondo", odnosno okus svijeta. Kada govorimo o višnji maraski, Hrvatska doista ima jednu od najkvalitetnijih sorti. Želimo upravo takve domaće proizvode pretvoriti u prepoznatljive okuse hrvatskog sladoleda. Strategija tvrtke temelji se na izvozu, a hrvatske sirovine vidimo kao svoju glavnu konkurentsku prednost na tržištima gdje je ponuda iznimno velika", kaže dodajući da će time imati jedinstvene hrvatske okuse u ozbiljnijoj proizvodnji koju planiraju izvoziti u Njemačku, Austriju, Francusku, Sloveniju, Slovačku, Mađarsku te Bosnu i Hercegovinu. "Upravo nas različitost može učiniti prepoznatljivima na inozemnim tržištima", naglašava Zoran.

Centar u Zadvarju postao važna logistička točka
Nova ulaganja nastavak su šireg investicijskog ciklusa tvrtke. U gospodarskoj zoni u Zadvarju Premis je prije nekoliko godina otvorio distributivno-logistički centar površine oko 850 četvornih metara, vrijedan približno milijun eura. Tom su prilikom koristili poticaje kroz Zakon o poticanju ulaganja Ministarstva gospodarstva. To je, po njima, vrlo kvalitetna mjera za poduzetnike koji rastu i zapošljavaju nove ljude. Stoga je centar u Zadvarju postao važna logistička točka iz koje se proizvodi distribuiraju diljem Hrvatske, dok se izvoz prema europskim tržištima organizira i preko logističkih centara u Zagrebu. Posljednjih godina snažno rade i na internacionalizaciji poslovanja. Kroz program potpore izvozu sudjelovali su na sajmu Intergastra u Stuttgartu, u sklopu kojega se održava specijalizirani sajam sladoleda Gelatissimo.

"Njemačka nam je bila strateški vrlo zanimljivo tržište. Kada pogledamo strukturu gostiju na hrvatskoj obali, najveći broj dolazi upravo iz te zemlje. Međutim, nismo imali nikakav ozbiljan izlaz na njihovo tržište pa smo odlučili upravo tamo napraviti prvi veći iskorak. Odziv koji smo doživjeli premašio je očekivanja", kaže Premeru. Tijekom nekoliko dana trajanja sajma ostvarili su više od 120 poslovnih kontakata iz Njemačke, Austrije i dijela Francuske.

"Iskreno, iznenadilo nas je koliko je tržište dobro reagiralo. Pokazalo se da postoji prostor za kvalitetan proizvod kakav nudimo", dodaje.

Partnerski odnosi
Prema njegovim riječima, njemačko tržište sladoleda na kuglice i dalje je dominantno povezano s tradicionalnim talijanskim proizvođačima, no upravo su inovacije i drukčiji pristup ono što oh izdvaja. Od tuda i mišljenje da su u Hrvatskoj po mnogočemu otišli korak dalje. Upravo zbog toga bili su vrlo zapaženi na sajmu. No, nakon toga je uslijedio intenzivan rad na terenu.

"Trebalo je obići sve kontakte. Nemamo eksport menadžera i velik dio toga odrađujem osobno. Moram priznati da nisam bio veliki svjetski putnik. To mi je bio prvi odlazak u Njemačku i Austriju. Međutim, tijekom drugog, trećeg, četvrtog i petog mjeseca više od polovice vremena proveo sam upravo u Njemačkoj, Austriji i Francuskoj", govori Premeru, zadovoljan činjenicom da tvrtka na čijem je čelu danas izravno izvozi u Njemačku, dodatno proširivši poslovanje u Austriji, te su u priprema za snažniji iskorak na francusko tržište.

"U Njemačkoj trenutno imamo jednog partnera. Do kraja godine planiramo otvoriti još tri, a za 2027. već imamo načelno dogovorenih 12 do 13 novih partnerstava. Ljudi žele vidjeti kako će funkcionirati logistika i hoćemo li moći održavati kontinuitet isporuke", objašnjava.

Na domaćem tržištu tvrtka posljednjih godina posebno razvija poslovanje u Istri. Od jednog kupca došli su do desetak partnera, a broj suradnji i dalje raste.


Komentari članka

Vezani članci

Više od 4 milijuna turista posjetilo Srednju Dalmaciju u 2025. godini

13.01.2026.

U 2025. godini Splitsko – dalmatinsku županiju je prema podacima iz sustava eVisitor posjetilo 4,2 milijuna gostiju koji su ostvarili 20,9 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju, nekomercijalnom smještaju te u čarter segmentu nautike. To je rast od 3%

Hrvatska drastično povećala uvoz sladoleda

10.08.2025.

Prema tim podacima, Hrvatska je lani uvezla više od dva milijuna kilograma sladoleda, što je rast od čak 54 posto u odnosu na predlani. Izvoz je istodobno manji za oko jedan posto i iznosio je šest milijuna kilograma.

Hrvatska ima najbolji sladoled na svijetu - evo gdje ga možete pojesti

10.07.2025.

SLADOLED jedne domaće kavane nedavno je privukao pažnju javnosti nakon što je prošle godine osvojio prvo mjesto na prestižnom natjecanju Grand Prix Gelato, održanom u Splitu. Nagrada je došla u studenom, no tek se dolaskom sezone pokazala prava pomama za

Domaći brend sladoleda širi svoje poslovanje izvan granica Hrvatske

02.07.2025.

Domaća tvrtka Aroma global 3, poznata po brendu zanatskog sladoleda aROMA, širi svoje poslovanje izvan granica Hrvatske te otvara svoju prvu slastičarnicu u Marbelli u Španjolskoj.

Inovativnim sladoledom mlada ekipa osvježila obiteljsku tvrtku

01.07.2025.

Osim na Sparove police, sladoledi Croccantino danas dolaze i u Super Konzum te u male delikatesne trgovine diljem Hrvatske

Tag cloud

  1. 2877 članka imaju tag turizam
  2. 1508 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2721 članka imaju tag hrvatska
  4. 1816 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 542 članka imaju tag krediti
  9. 1661 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1348 članka imaju tag industrija
  12. 1259 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 700 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 367 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 494 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk