Vlada na honorarce potrošila stotine milijuna kuna!

Troškovi državne administracije veći su od onoga što se prikazuje kao ukupan izdataka za plaće državnih službenika i namještenika, a odluka premijerke Jadranke Kosor da se zabrani zapošljavanje u državnoj upravi nije rezultirala nikakvom uštedom. Pokazuje to izvješće Državne revizije za 2009. godinu u kojem se državne institucije ponovno prozivaju zato što poslove administracije i uprave povjeravaju vanjskim suradnicima iako za to imaju zaposlene državne službenike, te ih se upozorava da krše zakon koji je jasno propisao da se na plaćanje vanjskih suradnika ne može potrošiti iznos koji prelazi dva posto ukupnih sredstva što se u jednoj godini potroše ne plaće. Međutim, tih se ograničenja držalo jako malo korisnika državnog proračuna, a najradikalniji primjeri kršenja zakona uočeni su baš u ministarstvima i Vladinim uredima. Skriveno angažiranje vanjskih suradnika na poslovima administracije i uprave državna je revizija pronašla pod intelektualnim uslugama.

Tako su primjerice u Ministarstvu regionalnog razvoja na intelektualne usluge potrošili 36,103 milijun kuna, a čak 18,2 milijuna kuna odnosi se na ugovore o djelu. Najveći dio 17,59 milijuna kuna plaćen je vanjskim suradnicima, dok je 673 tisuće kuna otišlo na zaposlenike Ministarstva. Državni revizori izračunali su da je na ugovore s vanjskim suradnicima potrošen iznos koji pokriva 17,1 posto troška plaća zaposlenih u Ministarstvu, što je osam puta više od zakonskog maksimuma. U Uredu za upravljanje državnom imovinom taj su maksimum prekoračili gotovo 15 puta jer su na ugovore od djelu s vanjskim suradnicima potrošili iznos koji »pokriva« čak 29,1 posto sredstva potrošenih na plaće zaposlenih u uredu. Pod rashodima za usluge u Ministarstvu mora skriva se i osam milijuna kuna vrijedni ugovori o djelu, a zaključivani su, ustanovila je revizija, s vanjskim suradnicima za obavljenje administrativnih poslova za što Ministarstvo ima svoje zaposlenike. Najveći dio tih ugovora zaključivan je za administrativne poslove lučke kapetanije u Rijeci, Splitu i Zadru, a revizori su upozorili Ministarstvo da su na to potrošili sredstva koja pokrivaju više od devet posto izdataka za plaće. Svi koji su upozoreni na to da ne mogu kršiti zakon, a ista su upozorenja poslana državnoj administraciji i godinu dana ranije, brane se kako su zbog važnosti poslova, bilo da je riječ o pregovorima ili fondovima EU, procijeni vrijednost državne imovine ili administrativnim poslovima vezanim uz pomorce, bili prisiljeni aktivirati vanjske suradnike zbog vladine odluke o zabrani zapošljavanja u državnoj upravi. Tako ukupni troškovi plaća iz državnog proračuna nisu premašili planiranih 23 milijarde kuna, jer su se svi držali zabrane zapošljavanja, ali su zato na intelektualne usluge, a iza njih se skrivaju vanjski suradnici, potrošene stotine milijuna kuna.

Zanimljivo je da Ministarstvo regionalnog razvoja prihvaća nalaza Državnog ureda za reviziju i navodi da će »nastaviti daljnju racionalizaciju broja ugovora i smanjenje ukupnih rashoda«. No, već sada najavljuju da se neće svesti u zakonske okvire od dva posto troška na vanjske suradnike, jer će ukupne rashode za ugovore o djelu smanjiti samo za četvrtinu. – Zbog provedbe tri komponente IPA programa neophodno je zadovoljiti administrativne kapacitete prema regulativi IPA programa, a suradnici se ne mogu primiti u radni odnos, te su s njima zaključeni ugovori o djelu, objasnili su iz Ministarstva razloge zbog kojih će i dalje nastaviti kršiti zakon.