Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2019

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Vlada želi stopirati ulazak Revoluta i N26 u Hrvatsku

Vlada je odlučila zaustaviti ulazak Revoluta, N26 i drugih sličnih europskih fintech kompanija na hrvatsko tržište. I to ne radi kroz Ministarstvo financija, koje je nadležno za banke, već zaobilazno, preko Ministarstva pravosuđa, koje je pripremilo novi Ovršni zakon koji je prošao javno savjetovanje.

Dok je Ministarstvo pravosuđa Dražena Bošnjakovića u prijedlogu novog Ovršnog zakona predvidjelo niz pozitivnih pomaka, primjerice da se božićnica, uskrsnica, regres i naknade za terenski rad izuzmu od ovrhe, predvidjelo je i još jednu novinu: da se postojeće banke u Hrvatskoj izuzmu od tržišnog natjecanja s europskom fintech i inom konkurencijom.

Bošnjakovićevo ministarstvo predlaže da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj. De facto, predlaže da se novim, nadolazećim konkurentima na bankarskom tržištu u Hrvatskoj onemogući jedna od temeljnih funkcija njihovog rada.

Naime, po prijedlogu novog Ovršnog zakona, koji se očekuje da prođe saborsku proceduru do ljeta, i time postane važeći, u članku 2. stavak 22. napisana je nova definicija banke koja glasi:

“Banka jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj”. U postojećem Ovršnom zakonu nigdje se ne spominje da banka mora imati sjedište u RH. U članku 2. stavku 12. aktualnog zakona stoji tek da: “izraz ‘banka’ označava banku i svaku drugu pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa”.

Drugim riječima, važeći zakon samo se naslanja na postojeće propise o poslovanju tog tipa financijaša, koji su inače u domeni Ministarstva financija i pod kontrolom Hrvatske narodne banke. Tako, primjerice, u Zakonu o kreditnim institucijama, o čijem se provođenju brine HNB, ne postoji uvjet da se banka mora fizički registrirati u Hrvatskoj. Umjesto toga, temeljni je uvjet da tvrtka koja želi poslovati kao banka mora dobiti odobrenje za rad od 
HNB-a.

Dodatan je problem i što je nova Bošnjakovićeva definicija banke suprotna EU regulativi i politici jedinstvenog digitalnog tržišta koju provodi Europska komisija. Unija je uvela EU bankarsku putovnicu upravo da bi spriječila ovakva ograničenja država članica. EU bankarska putovnica omogućuje banci da se registrira u jednoj državi članici, pri njenoj središnjoj banci ishodi tu putovnicu i zatim s njom slobodno može poslovati u svim drugim članicama Unije. Jedino što još mora je pri ulasku na svako nacionalno tržište o tome obavijestiti, tj. ‘notificirati’ tamošnju središnju banku. N26 je, primjerice, već notificirao HNB. Ministarstvo pravosuđa nije stalo samo na promjeni definicije banke već u novom Ovršnom zakonu želi i sudovima dati pravo da mogu natjerati poslodavce da plaću radnicima isplaćuju isključivo na račune banaka koje su registrirane u Hrvatskoj.

Predloženim člankom 195. “Izjašnjenje ovršenikova dužnika” u stavku 5. stoji da “Ovršenikovom poslodavcu, odnosno HZMO sud će na prijedlog ovrhovoditelja zabraniti ispunjenje novčanih obveza ovršeniku u gotovom novcu i naložiti mu da do drukčije obavijesti suda sve novčane obveze prema ovršeniku mora ispunjavati uplatom novčanih sredstva na račun ovršenika otvoren kod banke u Republici Hrvatskoj”.

Pokušali smo doznati u Ministarstvu pravosuđa i Vladi zašto su uopće dali takve prijedloge, posebno kad se zna da Ministarstvo financija i Porezna uprava od 1. rujna 2017. imaju uvid u bankovne račune hrvatskih građana u svim bankama u EU. Rezultat je to usklađivanja s EU direktivom 2014/107, a po kojoj se podaci o financijskim računima hrvatskih građana automatski razmjenjuju s Poreznom upravom u Hrvatskoj. Službeni odgovor zasad nismo dobili, a čekamo i komentar Revoluta.

U branši nam kažu da novi bankovni igrači postojeće banke izazivaju primarno cijenom. EU je sve banke obvezala da građanima moraju ponuditi besplatan osnovni bankovni račun, a ovi to koriste kao adut. Tim više, jer hrvatski Zakon o porezu na dohodak traži da se plaća isplati na račun u banci. Trenutačno si banku radnici mogu sami izabrati. Odvjetnik Vlaho Hrdalo kaže da su zato predložene izmjene Ovršnog zakona u izravnoj suprotnosti s pravilom Unijine jedinstvene putovnice za banke. "Uistinu je iznenađujuće da se tako otvoreno krše osnovna pravila EU. Volio bih vjerovati da zakonodavac nije svjestan da ih krši, ali činjenica da je zabrana isplate plaće na ne-hrvatsku banku "formirana" kroz dva odvojena zakona ukazuje na suprotno. Naime, predložene izmjene zakona tek donose definiciju banke kao financijske institucije s isključivim sjedištem u RH, ali ne navode eksplicitno da je zabranjeno isplatiti plaću na račun ne-hrvatske banke. Ta odredba međutim u svezi s čl. 86. postojećeg Zakona o porezu na dohodak stvara obvezu isplate plaće na hrvatske banke jer se tamo pak propisuje obveza isplate plaće na 'račun kod banke", zaključuje Hrdalo.


Komentari članka

Vezani članci

Cijene vikendica u Hrvatskoj, Španjolskoj i Italiji mogle bi osobito pasti

06.08.2020.

Većina država ove godine očekuje stagnaciju cijena nekretnina ili njihovu neznatnu promjenu prije nego što opet počnu rasti 2021. ili 2022., pokazuje istraživanje o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na stambene nekretnine. Stranim ulagačima privlačno ze

Objavljeno koliko je poslodavaca dobilo potpore za očuvanje radnih mjesta za travanj

23.07.2020.

"Povećanje iznosa potpora za očuvanje radnih mjesta koje su dobili subjekti koji prema javno dostupnim informacijama Ministarstva financija ne isplaćuju plaće od otprilike 36 posto (s 1,77 na 2,4 milijuna kuna) ukazuje na potrebu za efikasnijim ograničenj

Povijesni trenutak: Počinje oproštaj od kune

19.07.2020.

Ovaj ulazak u ERM II zadnja je stepenica prije otvaranja vrata euru. Sada nas čeka ekonomska disciplina s naglaskom na strukturnim reformama koje moramo provesti. Razdoblje u ERM II ovisi o pripremljenosti članice, Slovenija je u njemu boravila dvije i po

Santini: Uvođenjem eura, riješit ćemo se mnogih grijeha koje smo radili od osamostaljenja

15.07.2020.

Dvojbi više nema. Nova Vlada je odlučila Hrvatska uvodi euro, kome krivo kome pravo. Jedini problem je umiriti dio nevjernih građana i objasniti im da zbog toga neće rasti cijene. Sve to dogodit će se najranije 2023. godine. No mnogo manje se zna što će s

U bankama se gomila novac: Depoziti porasli na mjesečnoj i godišnjoj razini

14.07.2020.

Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti uz skroman rast na mjesečnoj razini, nastavili su u svibnju rasti i na godišnjoj razini - uz rast od 8,4 milijarde kuna 4,3 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem

Tag cloud

  1. 2028 članka imaju tag hrvatska
  2. 2097 članka imaju tag turizam
  3. 1578 članka imaju tag financije
  4. 1306 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1024 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 740 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 956 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 269 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici