Vladin prijedlog razvoja poduzetništva

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog strategije razvoja poduzetništva od 2013. do 2020. godine čiji je opći cilj povećanje bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu za 40 posto do 2020. godine.

Ta je vrijednost danas 16.366 eura, a cilj je 22.900 eura, kaže ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Jedan od ciljeva je i povećanje udjela malog i srednjeg poduzetništva u BDP-u sa sadašnjih 51,6 na 62 posto, a to se namjerava postići većim ulaganjima u istraživanje i razvoj, povećanjem inovativnosti i izvoza te razvojem poslovnih mreža. Strategija predviđa i povećanje ponude financijskih sredstava za malo gospodarstvo za 40 posto, odnosno ukupno 13 milijardi kuna više za financiranje poduzetništva. Ministar Maras navodi kako je plan iz fondova EU-a od 2014. do 2020. godine povući dvije milijarde eura za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Provedbom strategije želi se povećati udio malih i srednjih poduzeća sa 22,4 posto na tisuću stanovnika, na 40 posto do 2020. godine te istovremeno povećati udio znanstvenika koji rade u poduzetničkom sektoru sa sadašnjih 19 na 30 posto. Predsjednik Vlade Zoran Milanović je nakon predstavljanja strategije rekao da je danas za realizaciju poduzetničkih pothvata najvažnija cijena novca odnosno zaduženja za što je pak najvažnije povjerenje, a na to bitan utjecaj ima poslovno okružje koje gradi Vlada. Vlada je danas dala suglasnost i odobrila državno jamstvo Hrvatskim autocestama (HAC) za zajam kod sindikata banaka od 250 milijuna eura. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kaže da će se zajam koristiti za otplatu dijela dugova HAC-a koji dospijevaju ove godine, koji iznose 400 milijuna eura. Zajam je na sedam godina, a otplata u 11 polugodišnjih rata uz kamatu od 5,45 posto godišnje, plus šestomjesečni libor. Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kojim želi pojednostavniti administrativne procedure pri ishođenju koncesija te unaprijediti pravnu sigurnost i fleksibilnost u realizaciji investicijskih projekata u pridobivanju nafte i plina. Donošenje tog zakona novina je u domaćem zakonodavstvu jer je istraživanje i eksploatacija nafte i plina sada regulirana Zakonom o rudarstvu. Vlada smatra da je promjena zakona potrebna zbog sve većeg interesa inozemnih investitora kojima valja povisiti pravnu sigurnost i fleksibilnost u realizaciji poslovnih interesa. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže kako je najvažnija novost koju donosi novi zakon uvođenje jedinstvenog postupka za izdavanje dozvola i sklapanje ugovora i time izravno stjecanje koncesije. To znači da se izdavanje dozvole za sklapanje ugovora i sklapanje ugovora o koncesiji provodi na temelju samo jednog javnog nadmetanja u jedinstvenom postupku. Konačnu odluku o koncesiji donosi Vlada. Prijedlogom zakona predviđa se formiranje agencije za ugljikovodike te, u okviru nadležnosti Ministarstva gospodarstva, donošenje odluke o osnivanju nacionalnog trgovačkog društva čija bi osnovna djelatnost bila istraživanje i/ili eksploatacija energetskih mineralnih sirovina. Vrdoljak smatra da novi zakon daje šansu Hrvatskoj da prema najvišim poslovnim i ekološkim standardima iskoristi bogatstva koja posjeduje. Investitor i Vlada, prema prijedlogu zakona, mogu sklopiti jedan od ugovora koje predviđa zakon. To su ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, ugovor o istraživanju i eksploataciji uz obvezu plaćanja naknade i poreza ili pak kombinaciju tih dvaju tipova ugovora. Ministar Vrdoljak ističe kako je važno da se investitoru prema Vladinu prijedlogu omogućuje korištenje zemljišta i podzemlja uz jednostavan i učinkovit postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na državnom ili privatnom zemljištu.

Dodaje da se propisuje jasna obveza investitora o pridržavanju svih propisa koji se odnose na zaštitu prirode i okoliša, zdravlja i sigurnosti te sanaciju područja na kojem su izvedeni rudarski radovi. Vrdoljak naglašava da vlasništvo nad cjelokupnom dokumentacijom i svim podacima vezanim uz ugljikovodike pripada isključivo državi.