Vladu ne zanima kriza autoindustrije

Hrvatsko tržište novih automobila u prvih je šest mjeseci tekuće godine palo 50 posto u odnosu na lani. Unatoč tome u gotovo svim domaćim autokućama izražavaju zadovoljstvo vlastitim rezultatima.

Neki svoje zadovoljstvo temelje na vodećoj poziciji na tržištu, drugi na povećanju tržišnog udjela, treći na statističkom rastu nekih marki, no u apsolutnim brojkama gotovo svi su pali za oko 50 posto. Iako Hrvatska nema vlastitu autoindustriju, svejedno je automobilski sektor u važan segment domaćega gospodarstva. Prema nekim procjenama na automobilima se godišnje u Hrvatskoj okrene 11 milijardi kuna. Za razliku od mnogih drugih zemalja, hrvatska Vlada zbog globalne krize i recesije nije smatrala primjerenim poduzeti mjere koje bi popravile stanje na automobilskom tržištu, čak ni u vezi s mogućnošću dobivanja kredita ili leasinga. Činjenica je da su zemlje poput Njemačke, Francuske, Češke, Slovačke ili Poljske, koje imaju znatnu autoindustriju na svojem području, poduzele mjere i zadržale pozitivan rezultat.

Cinici bi rekli da su pozitivni rezultati prodaje automobila u prvom polugodištu ostvareni isključivo ignoriranjem tržišnih principa i primjenom protekcionizma. Izvanredne situacije traže izvanredne mjere. Njemačka i Francuska postigle su dogovor Vlade i tvrtki iz autosektora, kojim su jedni i drugi izašli u susret kupcima. Tako su Francuzi i Nijemci, a i neki drugi stanovnici Europe mogli na svojem limenom ljubimcu klase golf uštedjeti i 5000 eura. Slična situacija je bila i u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj koje su u posljednjih 20-ak godina privukle mnogobrojne proizvođače automobila. Čak je i susjedna Srbija, u kojoj je situacija toliko konfuzna da ne postoje točni podaci o prodaji automobila, izašla u susret svojim građanima sa subvencioniranom ratom od 100 eura mjesečno za osnovni model Zastavina Fiata Punto.

Da te akcije nisu bile samo puki populizam, pokazuju statistike. Prema njima je u Njemačkoj u prvih pet mjeseci zabilježen porast prodaje automobila od 22,8 posto, u Češkoj 5,5 posto, Slovačkoj 1,3 posto i Poljskoj od 0,7 posto. Iako je Francuska zabilježila u ovom razdoblju pad prodaje od 1,4 posto, situacija je bolja od zemalja poput Islanda sa 90 posto pada ili Španjolske i Danske koje su pale 40-ak posto. Zemlje srednje i istočne Europe s jakom autoindustrijom, poput Mađarske i Rumunjske, također se nisu uspjele prilagoditi na krizu niti su bile voljne poduzeti neke poticajne mjere. Stoga su im polugodišnji rezultati na razini Hrvatske - Mađarska je zabilježila pad prodaje novih automobila od 50,4 posto, a Rumunjska od 57,6 posto.