Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Velj 2009

Vratit ćemo Purisu staru slavu, koju i zaslužuje

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Paulo Gregorović  

Vratit ćemo Purisu staru slavu, koju i zaslužuje

Đuro Gavrilović pripada osmoj generaciji Gavrilovića na čelu mesne industrije iz Petrinje. Osim kao vlasnik, rad ove petrinjske kompanije prati u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora, a članovima obitelji prepustio je menadžerske poslove. Upravu tvrtke čine supruga Greta i sin Đuro mlađi, čija supruga vodi marketing. Nećakinja Đure Gavrilovića Daška Domljan u tvrtki radi na odjelu ljudskih resursa i medijske prezentacije. Upravo je ona bila jedna od naših poveznica za razgovor s Đurom Gavrilovićem, s kojim smo dogovarali intervju otkako je prije nekoliko mjeseci kupio Puris od Hypo banke te najavio najam trgovina Istracommercea zajedno s radnicima Dinovi-Dioni, jednoj od najvećih domaćih trgovačkih kuća koju je Gavrilović kupio nakon što ju je Miroslav Kutle doveo u stečaj.

- Početkom 2008. godine tvrtka Gavrilović je od Hypo banke kupila hotel na Rabu, a nedavno i Puris. Banka je prvi put najavila da prodaje ovo pazinsko društvo u ožujku 2007. i objavila da ima više zainteresiranih. Jeste li tada započeli pregovore o kupnji pazinske tvrtke, što je priječilo da se ranije postigne dogovor?

- Gavrilović se već 2001. godine zainteresirao za kupnju Purisa, međutim tada nismo bili spremni za taj veliki poslovni potez. Pazinsko društvo smo pratili sve ove godine, a kada smo smatrali da je najpovoljniji trenutak za to, uključili smo se u proces kupnje Purisa. Realizaciji preuzimanja te tvrtke prethodilo je dugotrajno i detaljno analiziranje postojećeg stanja Purisa i svih važnih makro i mikro činjenica bitnih za uspješnost transakcije. Na osnovi dubinskog snimka zaključili smo da će preuzimanje sigurno dati sinergijski efekt od kojeg će i jedna i druga strana imati koristi. Na ovakav ishod utjecala je i neutralna Podravka, ali mi smo danas sigurni da smo napravili dobar potez.

Spasili smo Puris od stečaja

- Koji je vaš sljedeći potez u Purisu nakon što imenujete svoje predstavnike u Nadzornom odboru?

- Slijedi nam financijsko i operativno restrukturiranje društva Puris na temelju provedene detaljne analize te definiranje nove strategije i organizacije poslovanja. Sigurno je da neće biti lako, pogotovo u ovim kriznim vremenima, ali da ne vjerujemo u pozitivne rezultate ovog projekta ne bi niti ulazili u njega. Potrudit ćemo se što prije vratiti Puris na staze stare slave, kao što i zaslužuje. Razloga za optimizam ne nedostaje, a dokaz tome su i sve firme iz naše grupe koje danas uspješno posluju, a koje su uz pomoć tvrtke Gavrilović ponovo postale tržišni konkurenti.

- Među ciljevima i namjerama preuzimanja Purisa naveli ste da u procesu restrukturiranja ne isključujete mogućnost usklađivanja broja zaposlenika sa stvarnim potrebama. To nedvosmisleno znači smanjivanje njihovog broja. U kojem vremenu i koliko radnika planirate otpustiti?

- Puris je prošlu godinu završio s gubicima koji bi mogli iznositi do 25 milijuna kuna, a akumulirani gubici u posljednjih pet godina iznose oko 120 milijuna kuna. Drugim riječima, da se Gavrilović nije odlučio na preuzimanje, Puris bi završio u stečaju i možete pretpostaviti kakve bi bile posljedice. Nažalost, u međuvremenu Hrvatsku je zahvatila kriza i moram priznati da nismo bili svjesni njenog obujma u trenutku preuzimanja. Situacija nije lagana, ali mi smo u zadnjih desetak godina pokazali da se znamo nositi s teškim situacijama, nekoliko posrnulih firmi osovili smo na noge, nadamo se da će tako biti i s Purisom. Hoću reći da je teško u ovom trenutku išta sa sigurnošću tvrditi ili prognozirati jer je proces preuzimanja još u tijeku i Puris se nalazi u vrlo dinamičkom razdoblju te mislim da su svi svjesni nužnosti promjena na svim razinama.

- Prije godinu i pol ste započeli stjecanje dionica Istracommercea, a danas imate 93,73 posto njegovog kapitala. Koliko ste to platili i jesu li vam direktori i tada veliki dioničari Vladimir Fornažar i Igor Merlić nečim uvjetovali stjecanje tih dionica?

- Stjecanje dionica neke firme je posljedica komercijalnih odluka i razmišljanja, a uvjet je da platiš kupljeno.

Istracommerce u Narodnom trgovačkom lancu

- Što će donijeti Istracommerceu i njegovim radnicima najavljen najam Dinovi-Dioni? Znači li to gašenje pazinske trgovačke kuće?

- Iznajmljivanjem »pogona« puno većem i organiziranijem sustavu maloprodaje Istracommerce je smanjio rizike poslovanja na najmanju moguću mjeru. U sve težem tržišnom okruženju povezivanje, odnosno udruživanje businessa zbog veće efikasnosti i smanjenja troškova je jedini logični slijed da bi se profitabilnost obaju društava povećala, što direktno znači daljnje širenje i otvaranje novih radnih mjesta. Radnicima Istracommerca ovakav vid udruživanja donosi sigurnost radnog mjesta, njihovih prihoda te prilika za usavršavanje i stjecanje novih vještina.

- Kakve će koristi imati kupci od uključenja tih trgovačkih kuća u Narodni trgovački lanac, koji pored Dinove-Dione čine Kerum, Tommy i Studenac?

- Za nekoliko godina ući ćemo u EU, a na hrvatskom tržištu kupcima će se nuditi još više stranih proizvođača i njihovih proizvoda. Zajednički nastup na tržištu svih članica NTL-a pod jednim imenom velika je prednost i za osvajanje europskog tržišta uz istovremeno jačanje i zaštitu domaćeg proizvoda u Hrvatskoj i regiji. Narodni trgovački lanac za sve članice predstavlja bolje uvjete poslovanja, a za krajnjeg kupca to znači široku ponudu domaćih proizvoda na jednom mjestu i niže, tj. konkurentnije cijene.

- Čime ste financirali kupnju Istracommercea, a čime Purisa - kreditima ili vlastitim sredstvima?

- Uspješno poslovanje Gavrilovića stvorilo je uvjete za kupnju Istracommercea i Purisa.

Ne bojimo se krize

- Godinama su mediji prenosili tvrdnju da se Konzum monopolistički ponaša jer u svojim trgovinama gotovo i ne nudi proizvode Gavrilovića. Prodaju li vaše trgovine proizvode tvrtki u vlasništvu obitelji Todorić i je li tržišna utakmica jedini razlog za »rat« tih poduzetničkih obitelji?

- Mislim da je rat kriva riječ, postoje samo različiti pristupi u poslovnoj politici. Sve naše firme, odnosno Gavrilović grupa godišnje od Agrokora kupuje proizvode u vrijednosti od oko 150 milijuna kuna, a oni od nas kupuju proizvode u vrijednosti oko 50 milijuna kuna godišnje. I jedna i druga firma vode strategiju poslovanja i upravljanja svojim tvrtkama za koju smatraju da je najbolja, i to je to.

- Jedan ste od rijetkih domaćih poduzetnika koji je u javnosti više puta isticao da se raduje ulasku u EU. Naveli ste da očekujete veliki izvozni boom i da biste već sada bez problema mogli proizvoditi dvostruko više. Je li vas gospodarska kriza nagnala da promijenite mišljenje i zašto?

- Ne, prednosti velikih firmi na velikom tržištu su neosporne. Na vrijeme smo se počeli pripremati za nastup na tržištu EU-a na koji gledamo iz pozitivne perspektive. Posljednjih nekoliko godina puno smo investirali u obnovu i razvoj proizvodnog pogona i pripadajućih objekata. Već sada uspješno izvozimo na zahtjevna europska tržišta kao što su Njemačka, Švicarska, Austrija, Slovenija...

- Boji li se Gavrilović krize i na koji se način planira boriti protiv nje?

- Ne bojimo se krize, od straha nema ništa. Gavrilović je do sada prošao i preživio dosta kriznih vremena, od Prvog svjetskog rata do danas i tu nema velikih planova unaprijed. Vlastita proizvodnja i maloprodaja, koje su u stalnom porastu, niska stopa zaduženosti i, najvažnije od svega, mogućnost redovnog podmirenja tekućih obveza i plaća daju nam za pravo razmišljati o rješenju krize na pozitivan način.


Komentari članka

Vezani članci

Žene u EU za isti posao plaćene 13 posto manje od muškaraca

22.11.2023.

Žene u Europskoj uniji u prosjeku su plaćene 13 posto manje od muškaraca koji rade isti posao, unatoč tome što po zakonu EU-a imaju pravo na jednaku plaću, objavila je u utorak Europska komisija.

Kriza u IT sektoru: Najgore prolaze digitalne agencije koje izvoze usluge, manje pogođene tvrtke s vlastitim proizvodima

21.11.2023.

Kriza u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Hrvatskoj predstavlja izazov, ali ne i dramatičan kolaps, jedan je od zaključaka nedavno održanoga panela Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (udruge CISEx), a koji je pružio uvid u trenut

Inflacija u EU zamjetno usporila i u listopadu

17.11.2023.

Inflacija u EU zamjetno je usporila i u listopadu, drugi mjesec zaredom, prateći znatno blaži rast cijena u eurozoni zahvaljujući jeftinijoj energiji, izvijestio je u petak Eurostat.

Koliko je Hrvatska bogata u odnosu na ostatak EU i regiju? Pogledajte usporedbu

16.11.2023.

HRVATSKA spada među najsiromašnije države EU, pokazuju podaci o medijalnom dohotku po stanovniku korigiranom za razlike u cijenama među državama. Puno je bogatija od država koje su geografski blizu, ali nisu dio EU, kao što je Srbija, Crna Gora, Albanija

Europski industrijalci Komisiji: Ojačajte zajedničko tržište, jedino ono daje veću šansu europskoj industriji

10.11.2023.

Europska unija zaostaje za SAD-om i Kinom. Europski udio u bruto dodanoj vrijednosti globalne industrije pao je sa 25 posto, koliko je iznosio 2000. godina, na 16,3 posto u 2020. godini. Osim toga, velike europske tvrtke su u razdoblju od 2014. do 2019. g

Tag cloud

  1. 2544 članka imaju tag turizam
  2. 2380 članka imaju tag hrvatska
  3. 1522 članka imaju tag svijet
  4. 1176 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1543 članka imaju tag izvoz
  6. 1816 članka imaju tag financije
  7. 1225 članka imaju tag trgovina
  8. 1266 članka imaju tag ict
  9. 1387 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1096 članka imaju tag investicije
  11. 1006 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1136 članka imaju tag industrija
  13. 1128 članka imaju tag EU
  14. 819 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 942 članka imaju tag menadžment
  16. 729 članka imaju tag maloprodaja
  17. 544 članka imaju tag opg
  18. 509 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 960 članka imaju tag kriza
  21. 657 članka imaju tag marketing
  22. 366 članka imaju tag potpore
  23. 487 članka imaju tag eu fondovi
  24. 596 članka imaju tag tehnologija
  25. 459 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 531 članka imaju tag krediti
  27. 474 članka imaju tag porezi
  28. 448 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 495 članka imaju tag obrazovanje
  30. 463 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 401 članka imaju tag osijek
  32. 392 članka imaju tag start up
  33. 419 članka imaju tag energetika
  34. 471 članka imaju tag dzs
  35. 446 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 415 članka imaju tag vlada
  38. 333 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor