'Vujčić je trebao sugerirati građanima da se riješe švicarskog franka'

Sve žešći sukob ministra financija Borisa Lalovca s bankama za RTL direkt komentirao je njegov bivši šef i bivši ministar Slavko Linić, koji je svojedobno također bio poznat po okršajima s bankarima

Iako je dok je bio ministar financija, Lalovac bio njegov zamjenik, najnovije trzavice s bankama, kaže Linić za RTL, nisu njegova škola.

'Ne bih rekao. To je činjenica da dolazi do velikih nesporazuma između fiskalne vlasti i financijskog sektora, bankarskog sektora. Evidentno je da su marže, ili ta fiksna kamata, koja je slobodna tržišna kategorija i određuje ju svaka banka za sebe, prevelika za građane Hrvatske. Prevelika u odnosu na to da imaju višak sredstava i da višak sredstava uvijek određuje i kamatnu stopu. I to je ono što svi zahtjevamo, da se ta visoka stopa smanji. Neovisno o tome što je rizik RH oko tri posto pa smo u toj razlici prema europskim zemljama veći', kazao je Linić.

Upravo je Linić autor Zakona o potrošačkom kreditiranju kojeg se sada optužuje da je zapravo predstavljao rizik u sustavu zbog potencijalnog velikog rasta EU libora, koji je taj promjenjivi dio i koji je tada bio nizak, a Zakon je omogućio bankarima da ovaj fiksni dio učine vrlo visokim zbog čega bi kamata mogla odletjeti 2, 3 posto.

'Budimo iskreni, čini mi se da je tu guverner rekao dvije riječi previše. I nije problem kamatne stope. Kad govorimo o nacionalnoj referentnoj stopi, koja je negdje preko 2 i po posto i euro liboru, ili kamatnoj stopi za europska zaduženja, koja je 0,1 posto - to je ta razlika. I to je ono što bankama ne paše pa su same odredile da fiksna kamata bude veća', poručuje Linić.

Upitan kako Lalovac može natjerati banke da makar zadrže kamate na ovoj razini, Linić kaže: 'Banke neće rasti s kamatnom stopom iz jednostavnog razloga što nema korisnika kredita. Sve manje je korisnika dugoročnih kredita, sve više, vjerujem da će se građani i kad govorimo o kreditu, zaduživati u hrvatskoj valuti jer primaju plaću u hrvatskoj valuti. A to znači da će referentna nacionalna kamatna stopa biti ona koja će se određivati. Osnovno je da u ovom trenutku idemo s nastavkom smanjivanja zatezne kamate jer je ona ta koja producira strahovita dugovanja.'

Osvrnuo se bivši ministar financija i na rad HNB-a i guvernera Borisa Vujčića.

'Ja mu zamjeram do prošlu godinu, kada su banke imale višak likvidnosti pa su vraćale kredite prema majkama, znači u valutama prema inozemstvu, on je tada trebao sugerirati građanima da se riješe švicarskog franka. Znači, sugerirati da postoji opasnost rasta franka. To je njegova obveza i on je morao inzistirati da nestane švicarski franak iz Hrvatske. I tada ne bi bilo ove negativne tečajne razlike između kune i 'švicarca', zaključuje Linić.