Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede šumarstva i ribarstva David Vlajčić kazao je da se tim programom utvrđuju mjere, ciljevi, uvjeti i korisnici financijske omotnice za provedbu mjera u ovoj godini.

- Mjerama potpore iz ovog Programa cilj je povećati i očuvati održivost, unaprijediti uzgoj u sektoru mliječnog govedarstva, sektoru svinjogojstva za uzgoj rasplodnih krmača, proizvodnji duhana, maslinovog ulja te očuvati proizvodnju domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja i stabilnost dohotka poljoprivrednika, naveo je.

Ukupna sredstva potrebna za provedbu Programa iznose 14,96 milijuna eura i osigurana su u državnom proračunu za 2026. i projekcijama za 2027. i 2028. godinu, unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Zahtjevi za državne potpore podnose se u 2026. godini, a potpora će se isplaćivati u 2027., za što je nadležna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Program državne potpore odnosi se na mliječne krave, rasplodne krmače, duhan, maslinovo ulje te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja, a donosi se za svaku godinu te se provodi od 2019. godine temeljem Zakona o poljoprivredi.

Lani proračunski manjak tri posto BDP-a

Proračunski manjak lani je iznosio 2,8 milijardi eura ili tri posto BDP-a, stoji u godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2025. godinu koji je Vlada u četvrtak uputila u Sabor.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2025. su ostvareni u iznosu od 32,6 milijardi eura, odnosno 6,8 posto viši nego u prethodnoj godini, dok su rashodi iznosili 36 milijardi eura ili 9,9 posto više u odnosu na 2024., kazao je državni tajnik u Ministarstvu financijka Matej Bule, predstavljajući to izvješće na Vladi.

Stoga je ukupni manjak sektora opće države u 2025. prema ESA metodologiji iznosio 2,8 milijardi eura ili 3 posto BDP-a. Javni dug mjeren u postotku BDP-a nastavio se smanjivati te je krajem 2025. iznosio 56,3 posto BDP-a, kazao je Bule.

Naveo je i kako je tijekom 2025. nastavljen rast domaće ekonomske aktivnosti, pri čemu je rast realnog BDP-a lani iznosio 3,4 posto.

Broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) je i tijekom 2025. nastavio padati, smanjen je čak za 14,8 posto u odnosu na 2024. godinu.

Što se tiče plaća, Bule je kazao kako je prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u 2025. godini iznosila 2.016 eura te je nominalno povećana za 10,7 posto, a realno za 6,8 posto u odnosu na 2024. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.449 eura bilježeći nominalni rast od 9,9 posto i realni od šest posto.

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena prošle godine je iznosila 3,7 posto.