Za male i srednje tvrtke s EK se dogovara plan od 290 mil. eura

Prije krize trošili smo čak 4 postotna boda rasta kredita za 1 posto rasta BDP-a, što se sad očituje u ograničenjima.

Uzrokuje li rast kredita gospodarski rast ili je obrnuto i kako ta veza funkcionira u gospodarskoj strukturi kakvu ima Hrvatska? Ako je suditi prema sudionicima konferencije "Krediti i gospodarski rast" u organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u nas je ipak problem primarno na strani potražnje.

Novca za kredite ima više nego ikada, kamatne stope povijesno su niske, ali i dalje postoje ograničenja za rast kredita. U prvom redu to su visoka zaduženost kompanija te, kod malih i srednjih poduzeća, nedostatak kolaterala i kapitala, podsjetio je guverner Boris Vujčić. Neke od tih rizika i prepreka Vlada namjerava premostiti uz pomoć europskog novca, korištenjem financijskih instrumenata Kohezijske politike EU. Na taj način ove je godine u planu osigurati financiranje u iznosu 290 milijuna eura. Plan se tek treba detaljno iskomunicirati s Europskom komisijom, a uključuje uspostavu tzv. jamstvene sheme. Uz sredstva EU fondova te HBOR-a treća su komponenta komercijalne banke.

Drugim riječima, uz dio bespovratnih sredstava, Vlada računa na dio sredstava uz razvojnu kamatnu stopu (HBOR), dok se u komercijalnoj komponenti predviđa subvencioniranje dijela kamata kroz 25 milijuna eura sredstava koja su također dio spomenutog financijskog instrumenta Kohezijske politike Unije. Tu su i Hamag i Bicro čije su garancije opet poduprte europskim sredstvima. Uza sve, na cijeli se koncept naslanja i Europska investicijska banka, kroz svoju inicijativu usmjerenu na mala i srednja poduzeća. Na Vladi je da utvrdi procedure koje će cijelu priču učiniti protočnom, kaže Marić. O dijelu Vladina paketa vezanom uz kreditiranje podređenim dugom, odnosno mezanin financiranje, zasad se zna još manje detalja.

Današnje prepreke jačoj kreditnoj podršci dijelom su objašnjive činjenicom da smo, kako kaže Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, u razdoblju prije krize "trošili" čak četiri postotna boda rasta kredita za jedan posto rasta BDP-a. Drugim riječima, kreditni potencijal trošen je ne baš učinkovito, a cijeli ekonomski sustav nam nije prilagođen razvoju poduzetništva i poput oronule kuće treba mu obnova, slikovito je opisao Prka. Kolega mu iz Zagrebačke banke Miljenko Živaljić ističe kako se rizici mogu pobijediti jedino zajedničkim djelovanjem države (strukturne reforme, efikasniji institucionalni i regulatorni okvir za restrukturiranje poduzeća i dugova) te tvrtki i financijskoga sektora.

Poput direktora HUB-a Zdenka Adrovića i prvog čovjeka Atlantic grupe Emila Tedeschija, i on podsjeća kako je posljednjih godina zanemareno financiranje putem tržišta kapitala, kako kroz obveznice tako i kroz vlasnički kapital, equity. Kad bi se u sektor poduzeća 'ulilo' tri milijarde kuna novoga kapitala, to bi moglo generirati investicije teške tri do pet posto BDP-a (između 10 i 15 mlrd.), istaknuo je Adrović. No, za Tedeschija je pitanje zatvorenosti tržištu kapitala samo jedan od primjera da ne baš mali dio problema u priči o rastu i financiranju leži i u nedovoljno kvalitetnom i kapacitiranom menadžmentu. A to, kaže, nije samo boljka državnog sektora.