Za milijardu eura u krizi niču novi elitni trgovački centri

Za velike šoping formate u nas nema zime, potvrđuje i najava gradnje još jednog "najvećeg" šoping-centra u Hrvatskoj - Supernove Zagreb - koji će po broju zaposlenih, novosagrađenim kvadratima te ulaganjima od oko 250 milijuna eura biti megagrađevina poput West Gatea u Zaprešiću, čije je otvaranje predviđeno za 22. listopada.

Oba trgovačka centra najavljuju se kao najveći - West Gate, težak 270 milijuna eura, i na području regije. Kako god bilo, dok gradnja šoping-centara i te kako posustaje u Europi te će se, procjene su, zbog zamrzavanja tržišta kredita i teškoća u financiranju zbog krize u ovoj godini sagraditi do sedam milijuna kvadrata manje od planiranih, u Hrvatskoj se samo s osječkom Portanovom, brodskim Vendijem, požeškim Kauflandom, zaprešićkim West Gateom, Trigranitovim Arena Centrom te buzinskom Supernovom obećavaju novi trgovački kvadrati vrijedni više od milijardu eura. Pritom se ne računaju prehrambeni centri poput Konzuma, Bille, Plodina... ili specijalizirani trgovački centri poput Kike, Metroa..., što je najbolji dokaz da kapital, bio on domaćeg ili stranog podrijetla, ide tamo gdje može biti oplođen. Unatoč visokoj koncentraciji u Zagrebu te otprilike 110 kvadrata na 1000 stanovnika, Hrvatska, tvrde neki analitičari, debelo zaostaje za zemljama u regiji, a da bi dosegnula prosjek EU 25 (192 m2), nedostaje joj još oko 360.000 kvadrata kvalitetnog trgovačkog prostora. Čak dvije trećine tog "problema" riješit će West Gate i Supernova Zagreb, ukupno vrijedni 520 mil. eura ili oko četiri mlrd. kuna. No gradnjom ovim tempom, samo će hrvatska metropola na kraju 2011. imati oko 800.000 novih četvornih metara centara, što znači da će s postojećih 240.000 kvadrata, svaki stanovnik Zagreba imati svoja 1,3 kvadrata u trgovačkim centrima, što će tad biti mnogo više od prosjeka EU. Unatoč upozorenjima nekih stručnjaka i bankara da će Zagreb teško podnijeti tolik broj kvadrata, investitori i dalje ne sumnjaju u uspjeh jer "donose" nove brendove, popratne sadržaje i koncepciju.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da se takvi projekti planiraju nekoliko godina unaprijed na temelju procjena potreba za poslovnim i rezidencijalnim prostorima koji odgovaraju europskim standardima i za kojima bi se mogla kreirati međunarodna potražnja nakon što RH postane punopravna članica EU. Već pokrenuti projekti u tom smislu imaju svoju inerciju bez obzira na krizu, no velika je vjerojatnost da je globalna ekonomska kriza fundamentalna promjena koja će u budućnosti bitno smanjiti potražnju za poslovnim i trgovačkim prostorima u RH. - U tom smislu ne bi nas trebalo iznenaditi ako se u idućim godinama u nas dogodi slom tržišta nekretnina kakav smo vidjeli u drugim zemljama istočne Europe te u Italiji i Španjolskoj - odgovara Novotny.