Za razliku tečaja kredita u CHF stigla je i prva pravomoćna presuda

Općinski sud u Osijeku donio je prvu pravomoćnu presudu u slučaju tužbe protiv banke zbog razlike tečaja kredita u švicarskim francima. Sud je proglasio ništetnom odredbu ugovora o kreditu sklopljenog između tužiteljice s osječkog područja i Raiffeisenbank Austria Zagreb, sklopljen 5. rujna 2007. godine.

Sud je naložio banci da tužiteljici isplati 53.000 kuna i zatezne kamate, a banka mora platiti i 10.548 kuna troškova parničnog postupka.

Stručni termini
- Ovo je prva pravomoćna presuda za razliku tečaja kredita, ali i kamatu, u "švicarcima". Nakon što se druga strana nije žalila, presuda je postala pravomoćna i brže nego inače. S obzirom na to da je Visoki trgovački sud svojom odlukom u lipnju prošle godine u povodu tužbe u kolektivnom postupku za zaštitu potrošača utvrdio kako je ništetna i valutna klauzula vezana za CHF, a s obzirom na to da je i Vrhovni sud svojom revizijskom odlukom od 3. rujna ove godine potvrdio isti stav, pozitivno je za naše pravosuđe kako već od listopada 2019. postoje pravomoćne odluke općinskih sudova u pojedinačnim predmetima za naknadu štete koje korisnici kredita potražuju od banaka baš za razliku tečaja. Iz te presude razvidno je kako se treba gledati početni anuitet koji je dogovoren u francima po tečaju na dan isplate kredita, a svaka preplata anuiteta razlika je koju korisnik kredita osnovano može potraživati od banke. Poanta je da se svaki preplaćeni iznos vraća s kamatama - kaže osječki odvjetnik Tomislav Bogdan, koji je vodio ovaj predmet.

U postupku nije bilo sporno da je tužiteljica ugovorila kamatnu stopu od 5,49 posto godišnje i koja je određena kao promjenjiva, s tim da je banci ostavljeno da kamatnu stopu mijenja jednostranim odlukama na koje tužitelj nije mogao utjecati, a promjenjiva kamatna stopa vezana je uz određenu valutnu klauzulu te tako tužitelj nije mogao utjecati na vrijeme i način promjene kamate te nije mogla provjeriti pravilnost i uzrok njezine promjene, jer za to nije imala nikakvih egzaktnih kriterija, navodi se u obrazloženju presude u kojem se osječki sud poziva na odluku Vrhovnog suda u povodu revizije odluke Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, od 9. travnja 2015. U toj se odluci govori o ugovaranju kamatnih stopa te navodi kako je terminologija koja se koristi u odlukama banka, uključujući i dio koji se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu i način njezina obračuna, "visokostručna" razumljiva isključivo osobama koje imaju ekonomsku naobrazbu i koje se bave bankarskim poslovanjem, dok je za prosječnog potrošača ona nerazumljiva.

Razlika
- Iz spomenutog obrazloženja Vrhovnog suda proizlazi kako je unošenje neodređene formulacije glede promjenjive kamatne stope u ugovoru o kreditu, a na način kako su to radile banke, suprotan načelima obveznog prava. Time je od samog početka tog ugovornog odnosa korisnik kredita, kao potrošač, doveden u neravnopravan položaj u odnosu na banku kao trgovca, budući da je formulacija ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi koja je postojala u ugovorima o kreditu bila takva da su korisnici kredita znali kolika je visina kamatne stope na dan sklapanja ugovora o kreditu, dok se nije moglo ocijeniti zašto, kako, i u kojem će se smjeru tijekom budućeg kreditnog razdoblja kamatna stopa kretati - navodi se u obrazloženju pravomoćne presude.

Sud dalje navodi da iznos od 53.000 kuna koje tužiteljica potražuje od banke predstavlja razliku između iznosa redovnih kamata obračunatih prema osnovnom ugovoru o nenamjenskom kreditu (početne kamatne stope), i iznosa redovnih kamata obračunatih prema naknadnim odlukama banke o promjenama kamatnih stopa u razdoblju od 1. listopada 2007. do 11. studenoga 2014., a iznos je utvrđen financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem.

Građani MOGU podnijeti tužbe do 2023.
Goran Aleksić, saborski zastupnik stranke SNAGA, i aktivist Udruge Franak, ističe kako se u osječkom slučaju radi o prvoj pravomoćnoj presudi i za tečaj i kamatu. “Građani imaju pravo podnijeti tužbe do 2023. Sada je bitno da se riješe tri pravna pitanja, i to: Jesu li CHF ugovori ništetni, kakva je matematika za odštetu iz konvertiranih kredita, te da Vrhovni sud promijeni stav o zastarama potraživanja, što bi omogućilo svima koji su zakasnili tužiti banke za kamate da to ipak učine. Jasno je da je će svi koji su kredite otplatili i nisu ih konvertirali, dobiti tužbe”, rekao je Goran Aleksić.

POVREDA PRAVA
Osječki sud navodi da je RBA presudom Trgovačkog suda u Zagrebu osuđena da je od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, zaključujući ugovore o kreditima tako što nije potrošače u cijelosti informirala o parametrima bitnim za donošenje valjane odluke.Odvjetnik Bogdan: Nakon što se druga strana nije žalila, presuda je postala pravomoćna i brže nego inače