'Za veću konkurentnost hrvatskog turizma treba bolje povezati hotelsku i agencijsku ponudu'

Treći po redu međunarodni sajam turizma "Place2go" ove godine će se održati u razdoblju od 14. do 16. ožujka pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, grada Zagreba i TZ Zagreb. U Boćarskom domu će izlagači iz brojnih zemalja predstaviti svoju turističku ponudu, a posjetitelje čeka i proširena gastro ponuda u kojoj mogu probati jela brojnih međunarodnih kuhinja.

Uz rast broja izlagača očekuje se i rekordan broj posjetiteja, a više o cijelom sajmu, ali i nekim drugim zanimljivim temama ispričala nam je organizatorica sajma i glavna urednica časopisa "Putovanja za dvoje", Damjana Domanovac.

Za početak nam recite nešto više o ovogodišnjem 'Place2go' sajmu, koliko stranih i domaćih izlagača očekujete, kakav je odaziv?

Rekla bih da se stvari ove godine odvijaju i mimo naših očekivanja, naravno u pozitivnom smislu. Djelomično je to zacijelo i stoga što Hrvatska zapravo i nema nacionalnog turističkog sajma. Osim standardnih izlagača koje nastojimo privući, poput popularne azijske trojke – Indonezija, Tajland i Malezija, tu su i Tunis, Bugarska, nekidan su nam se javili sa Maldiva, oni nakon Berlina žele izlagati i kod nas.

Prije par dana smo također dobili prijavu od veleposlanstva Namibije, nadam se da će pregovori dobro proći i da će nam se i oni pridružiti kao izlagači koji su za naše tržište dosta egzotični. Iz Srbije nam dolazi jedna jača delegacija, naravno bit će prisutni i naši susjedi Mađari, Talijani i Austrijanci na koje smo već nekako navikli pa ih možda ponekad neopravdano ne ističemo, iako bi trebali.

Hoće li rasti broj posjetitelja i očekuju li njih kakve novosti u odnosu na prošlu godinu?

Ja se iskreno nadam da će biti više ljudi nego prošle godine. Nama je od početka jasno da je teško privući hrvatske posjetitelje stvarima koje su im već poznate, zato smo se odlučili privući što više egzotičnih izlagača i preko njih promovirati turizam kao takav, a zapravo omogućiti direktnu korist od toga našim i regionalnim sudionicima.

Tako smo zanimljivi i posjetiteljima i izlagačima, to je naš osnovni koncept. Svake godine se trudimo ubaciti nove sadržaje, tako smo ove godine proširili gastro priču sajma koja je prošle godine bila iznimno dobro prihvaćena. Uvodimo i tzv. sajamsku televiziju, što znači da ćemo predavanja iz glavne dvorane prenositi streamingom na našoj web stranici i Youtube kanalu.

U kom pravcu planirate razvijati budući koncept sajma? Čemu težite?

Nastojimo razvijati business to costumer (B2C) sajam, dakle naša publika nam je najzanimljivija. Kako je ovo jedini sajam turizma, neminovno se nameće i poslovni aspekt. Pokušali smo to izbjeći, ali kako je prvi dan sajma petkom, kada većina ljudi radi, tako se taj petak pretvorio u dan specijaliziran za poslovne subjekte. I ubuduće imamo namjeru razvijati sajam u ovom B2C dijelu, ali petak će i dalje ostati poslovni dan.

Po vašim iskustvima, kakve destinacije preferiraju Hrvati, a kakve stranci u Hrvatskoj?

Što stranci preferiraju kod nas učimo iz franšiznih izdanja našeg časopisa 'Putovanja za dvoje'. Primjerice, Francuzi su dosta orijentirani na aktivni odmor i zanimaju ih sadržaji poput biciklizma, raftinga, trekkinga i slično. Njemački turisti su generalno malo statičniji, njih zanimaju hoteli, plaže, kampovi i nautički turizam. Što se naših turista tiče, jedno su želje, a drugo mogućnosti. Većinom se mašta o egzotičnim destinacijama koje si većina Hrvata ne može priuštiti, međutim postoje i bliže destinacije poput npr. Baranje koja je iznimno jaka i gastronomski i po vinima, a dostupna je većini naših turista.

Nažalost, kod nas se još uvijek pod odlaskom na odmor podrazumijeva odlazak na more, a kontinentalni dio zemlje se neopravdano zanemaruje. Ima puno destinacija u unutrašnjosti koje su idealne za kraći odmor, a relativno su nepoznate široj publici. Promocija takvih mjesta, odnosno tzv. 'zelenog turizma' je budućnost.

Na čemu treba poraditi hrvatski turistički sektor da bio konkurentniji?

Iz mog iskustva i iskustva ljudi koji putuju mogu reći da definitivno treba bolje povezati hotelsku i agencijsku ponudu. Kada dođete u bilo koji poznatiji hotel vani, odmah pri check in-u dobijete listu aktivnosti koje se mogu prakticirati na toj destinaciji i možete odabrati sve što vam je zanimljivo. Moram priznati da se kod nas na tome malo radi. Osim suradnje hotela i agencija, trebalo bi pojačati i suradnju između hotela i restorana jer gosti žele okusiti gastro ponudu tipičnu za destinaciju koju posjećuju. Takvo umrežavanje je na dobrobit svih i ne smije se gledati kao na odljev novca konkurenciji.

Recite nam malo pobliže o vašem uspjehu s časopisom 'Putovanja za dvoje', kako je cijela priča krenula i kako se razvijala?

Ušli smo u devetu godinu izlaženja, počeli smo kao polugodišnje, hrvatsko izdanje, a širili smo se u nepredvidivom smjeru. Naime, jedan gospodin iz Slovenije vidio je naš časopis na kiosku, svidio mu se koncept i obratio nam se za suradnju. Tako je krenula franšiza za Sloveniju, nakon toga prodali smo franšizu za Srbiju, pa onda Francusku, Njemačku i Austriju kao jedno izdanje, a zadnja franšiza prodana je u BiH. Sada smo u pregovorima za neka nova, zanimljiva tržišta za koje se nadamo da će se realizirati prije ljeta, ali za sve to treba i vremena i financija. Bili bi zadovoljni da ove godine potpišemo još dvije franšize.

Kako zapravo izgleda taj proces, kakve kriterije treba ispuniti netko tko preuzima vašu franšizu, koliko rade samostalno, a koliko preuzimaju vaše sadržaje?

Što se tiče kriterija, moramo se uvjeriti i biti sigurni da partner to može. Radi se o proizvodu koji na bilo kojem tržištu mora biti identičan našem, prepoznatljivost nam je jako bitna. Razvijamo dva brenda, na prostoru regije je to Putovanja za dvoje, a za zapadno tržište brend Svjetski horizonti. Osnovni razlog tome je što na zapadnom tržištu već ima puno časopisa koji u svom nazivu sadrže riječ putovanja, tako da smo se imenom brenda odlučili izdvojiti.

Sadržaj se većinom stvara ovdje kod nas, u našoj redakciji. Mi nudimo velik izbor reportaža koje onda naši suradnici biraju ovisno o preferencijama njihovog tržišta. Neki preuzimaju veliku većinu našeg, originalnog sadržaja, a neki se više oslanjaju na svoj, to varira između nekih 60 do 80 posto preuzimanja. Važno nam je da reportaže rade naši suradnici koji su stvarno posjetili destinacije o kojima pišu, da prenesu svoja osobna iskustva i stoga mnogi kažu da smo magazin s emocijom.

Koliko je sve ekonomski isplativo za vas i vaše franšizne partnere?

Mi smo našli jednu jako dobru soluciju u franšizama i vidimo našu budućnost upravo kroz daljnju prodaju franšiza. Tako sebi osiguravamo šire tržište, a usporedo možemo plasirati i hrvatske sadržaje vani. Naravno osiguravamo i nove izvore prihoda koji su nam potrebni zbog ograničavajućih faktora našeg tržišta, pošto smo mi u globalnim turističkim razmjerima jako mali.

Naši strani partneri, posebno ovi sa zapada, su zadovoljni jer dobijaju proizvod zapadnog standarda po istočnim cijenama. Cijene zapadnjačkih franšiza su puno skuplje od naše, ali kada usporedite naš časopis s nekim stranim, mi se stvarno nemamo čega sramiti, dapače, velik broj ih i nadmašujemo kvalitetom.

U kojoj mjeri je za uspjeh časopisa bilo presudno to što se obraća točno ciljanoj publici i tržišnoj niši?

U današnja vremena je to jako bitno. Ako gledate situaciju u izdavaštvu, specijalizirani magazini opstaju jer svatko od nas ima određena područja koja ga zanimaju i uvijek će za njih naći vremena i novca. To je plodno tlo i za suradnju s partnerima koji su u svom poslu kojim se bave usko specijalizirani. Mi smo uspjeli naći tržišnu nišu jer ne pokrivamo široki spektar turizma, specijalizirali smo se i zbog toga broj naših čitatelja raste.

Kako ubuduće planirate razvijati časopis po pitanju sadržaja?

Trudit ćemo se donijeti našim čitateljima što više kvalitetnog sadržaja, nastojimo se ne ponavljati i tražimo nove, svježe teme. Uvodit ćemo nove rubrike, a naročito ćemo posvetiti putovanjima s djecom, što i čitatelji zahtijevaju. Pripremamo i zanimljive internetske sadržaje koje ćemo, ja se nadam, plasirati do kraja godine i koji će biti jako zanimljivi našoj široj publici.