Zadnja prilika za spašavanje poduzeća sa 60 tisuća radnika

S nelagodom brojni poslovni subjekti dočekuju donošenje Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jer se njime želi stati na kraj izbjegavanju otvaranja stečaja.

Naime, mnogi vjerovnici nisu pokretali stečaj jer bi se time odveli u teži položaj u odnosu na sadašnji dok još dužnik aktivno posluje. S druge strane, naša bolna realnost je više od 43 milijarde neizvršenih osnova za plaćanje koje generiraju druge negativne trendove u gospodarstvu i država tome želi stati na kraj. Dužnici koji su insolventni i prezaduženi morat će pokrenuti predstečajni postupak, predstečajnu nagodbu. Ne nagode li se u njenih 120 dana trajanja dužnici u sporazumu s vjerovnicima, u vodu pada i zadnja prilika za financijsko restrukturiranje dužnika i nastavak njegovog poslovanja i slijedi mu stečaj. Rezime je to za od 1. listopada aktualne predstečajne nagodbe za koju se najavljuje kakose provodi s ciljem da se dužniku koji je postao insolventan omogući financijska konsolidacija kojom će postati likvidan i solventan. Cilj je i vjerovnicima omogućiti povoljnije uvjete naplate njihovih tražbina od onih uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečaj. Drugim riječima, cilj je očuvati radna mjesta s kojima smo sve deficitarniji. Na tom tragu su i pojašnjenja ministra financija Slavka Linića koji očekuje da se uz primjenu ovog zakona oko 36 tisuća tvrtki, sa 60 tisuća zaposlenih, ili likvidira ili spasi, a njegovo obećanje jest da će spasiti pola tih radnih mjesta. Ako je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, Fina je dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Najave o stečajnoj nagodbi struka prima oprezno, ukazujući na njene potencijalne “slabe točke”. Stečajni upravitelj Duško Zec kaže kako je zapravo samo stečajni plan iz Stečajnog zakona modificiran sada u predstečajnu nagodbu. “Taj postupak je sada iz sudskog prekrojen u nekakav upravni postupak koji će voditi upravni referenti, tj. država kao zainteresirana strana, a nakon njegovog završetka dat će ga se sudu, da ga sud potvrdi kako ima vjerodostojnost sudskog postupka. Ono u što ja ne vjerujem jest da će banke, kao vjerovnici, ulaziti u vlasničku strukturu prezaduženih trgovačkih društava da bi im opet morale davati kredite jer su im sada vlasnici. Banke se pitaju gdje je tu njihov interes”, ističe Zec.

- Volio bih vidjeti jedan konkretan primjer predstečajne nagodbe, tko daje prijedloge, tko je vodi, inzistira na većoj jasnoći nagodbe stečajni upravitelj Perica Mitrović. Za stečajnu upraviteljicu Snježanu Sudarević predstečajna nagodba nije dobar korak i neće postići rezultate. “To je samo odgađanje stečaja koji je neizbježan jer su dužnici u višestruko dužoj blokadi od 60 dana, tj. u situaciji su kada ga neizbježno moraju pokrenuti jer više nemaju drugog izlaza”, smatra Sudarević.