Zadnji smo po urednosti u plaćanju i poreznom davanju

Hrvatska je jedina zemlja srednje i istočne Europe u kojoj čak 90 posto menadžera trenutačnu gospodarsku situaciju u zemlji ocjenjuje lošom, tek 10 posto zadovoljavajućom, a niti jedan dobrom.

Pokazalo je to istraživanje Njemačke vanjskotrgovinske komore (AHK) o investicijskoj klimi u zemljama srednje i istočne Europe, provedeno uglavnom među njemačkim ulagačima, ali i domaćim tvrtkama, u kojem je sudjelovalo 1435 menadžera.

Istraživanje je inače pokazalo blago poboljšanje makroekonomskih ocjena i očekivanja u poslovanju u odnosu na lani, premda za samo tri zemlje – Litvu, Poljsku i Latoniju – više od polovice ispitanih menadžera vide bolje ukupne gospodarske izglede u 2014. nego u prethodnoj godini. U Hrvatskoj, pak, trećina menadžera očekuje do kraja godine pogoršanje ekonomske situacije u odnosu na 2013., dok je prosjek onih s negativnim očekivanjima u svim analiziranim zemljama 19 posto. Najmanje pesimizma za daljnja gospodarska kretanja, čak 0 posto, je u Letoniji.

Hrvatska je u istraživanju najlošije rangirana po cijelom nizu aspekata: od stanja i očekivanja za industriju u kojoj djeluju do nezadovoljstva poreznim sustavom, a zajedno sa Slovenijom na dnu je ljestvice i po poreznom opterećenju te po nezadovoljstvu troškovima rada. Začelje je zauzela i po negativnim ocjenama predvidivosti ekomonske politike, što je jedan od najvažnijih elemenata za odluke o ulaganju u neku zemlju. Zadnji smo i po urednosti u plaćanju, dok smo pri samom dnu još i po ocjenama fleksibilnosti zapošljavanja, javnoj administraciji te po procjenama poslovanja tvrtke za ovu godini naspram lanjskih rezultata.

Zapravo, istraživanje AHK pokazalo je da je iznad prosjeka Hrvatska tek po nekoliko kriterija: menadžeri prije svega cijene profesionalnu osposobljenost i dostupnost stručnog kadra, za razliku od spomenutog troška za rad, a solidne ocjene dobiva i za infrastrukturu te kvalitetu i raspoloživost lokalnih dobavljača. Zanimljivo, iznad prosjeka je i hrvatska borba protiv korupcije i kriminala.

Na razini svih zemalja srednje i istočne Europe velika većina menadžera, čak 83 posto, ne dvoji oko ispravnosti odluke o ulaganju u te zemlje. U Hrvatskoj je taj prosjek nešto manji: opet bi je za lokaciju odabralo 77 posto, dok bi 23 posto preferiralo drugu zemlju. Najmanje onih koji su požalili izborom zemlje za ulaganje ima u Poljskoj i Estoniji, tek 6 posto.

Ukupno gledajući, Hrvatska je u ocjenjivanju atraktivnosti lokacije za investicije ove godine na 8. mjestu, što je nastavak pada od 2009. U posljednjih devet godina najviše je napredovala Poljska, koja se iz sredine ljestvice još lani probila na prvo mjesto i zadržala ga i ove godine, potisnuvši dugogodišnjeg lidera Češku. Bolju percepciju investitora dobivaju Litva i Letonija, za razliku od Slovenije, koja pada na toj ljestvici.

Procjene atraktivnosti zemlje za nova ulaganja nije nevažna jer je u zemlje srednje i istočne Europe Njemačka dosad plasirala oko 10 posto svojih izravnih ulaganja u inozemstvu.

Najviše je uložila u Češku, više od 26 milijardi eura, te u Poljsku 25 milijardi, a u Hrvatsku nešto više od 2,5 milijardi eura.