Zadruge skrivaju snažan gospodarski potencijal

Nedavno objavljeni podaci Hrvatskog saveza zadruga pokazuju da bi upravo zadrugarstvo moglo postati jedan od važnijih pokretača našega gospodarskog razvitka, čak i u vremenima krize. Samo u zadnjih osam godina naši su poljoprivrednici, hrvatski branitelji, mali proizvođači te drugi subjekti osnovali više od 1400 zadruga. Zadrugarstvom i okupljanjem unutar strukovnih organizacija lakše se plasiraju vlastiti proizvodi, brže se dolazi na veća tržišta, ali i čuvaju radna mjesta. Vidi se to i iz brojki koje govore da naše zadruge danas okupljaju čak 22.000 zadrugara te gotovo 4000 radnika.

Najviše njih, oko 50 posto, bavi se poljoprivrednim djelatnostima, no zadrugarstvo se velikom brzinom širi i u druga područja gospodarske djelatnosti. Stručnjaci posebno ističu kako se zadrugarstvo kod nas brzo razvija i zato što je trendove prepoznala hrvatska vlada. Naime, posebnim programom poticanja malog i srednjeg poduzetništva Banski dvori puno desetljeće potiču razvoj zadruga i zadružnog poduzetništva, a rezultati su više nego vidljivi. Samo u razvoj 584 zadruge dosad je kroz taj program izdvojeno više od 26 milijuna kuna. Broj zadruga intenzivno raste od 2005. godine. Posebno su hrvatski branitelji prepoznali svoju priliku u toj vrsti udruživanja. Samo od 2005. godine sudionici Domovinskog rata osnovali su 318 zadruga.

»U vrijeme globalne krize zadruge su u zemljama Europske unije opstale unatoč udarcima krize, a neke su pokazale i uvećani promet«, ističe predsjednica Uprave HSZ-a, Vedrana Stecca. Prema njezinim riječima, zadruge su se i kod nas i u svijetu puno lakše othrvale izazovima krize, jer im se model poslovanja ne zasniva isključivo na profitu. »Zadrugama je u fokusu i ljudski potencijal«, kaže čelnica Hrvatskog saveza zadruga, objašnjavajući razloge jačanja zadrugarstva kao sve popularnijeg oblika gospodarske djelatnosti. Smatra se, naime, da se radna mjesta mogu dodatno zaštititi, domaći proizvodi bolje plasirati, a gospodarstvo u uvjetima krize pokrenuti upravo poticanjem osnivanja zadruga.

Danas, naime, u svijetu zadruge osiguravaju više od 100 milijuna radnih mjesta, odnosno 20 posto više radnih mjesta nego multinacionalne kompanije. Primjerice, u Slovačkoj zadruge zapošljavaju 75.000 ljudi, a u Francuskoj 21.000 zadruga osigurava više od četiri milijuna radnih mjesta. Zanimljivo je da Švicarska ima najveći broj zadruga na svijetu, s obzirom na broj stanovnika. S druge strane, čak 20 posto financijskog tržišta Europske unije je organizirano zadružno, a prednjače banke i osiguravajuće kuće. Na kraju, iako otpornije na krizu od nekih drugih gospodarskih subjekata, ni zadruge nisu imune na teškoće u novim tržišnim okolnostima. Stručnjaci zato traže da se u Hrvatskoj, kao i u svijetu, još više radi na objedinjavanju zadruga, na jačanju njihove konkurentnosti i međusobnoj suradnji. Za ostvarenje tih ciljeva potrebno je više ulagati u obrazovanje, ali i još jače poticati ujedinjavanje malih proizvođača.

I Londonska filharmonija je zadruga
Malo je poznato da su zadružno organizirani i primjerice veliki švicarski maloprodajni lanac Migros, koji je najveći poslodavac u toj državi, te agencija Associated press, Međunarodni kontrolori leta, Londonska filharmonija, hotelski lanac Best Western. Zadrugarstvo je vrlo rašireno u Finskoj, Norveškoj i Švedskoj, a SAD je u samom svjetskom vrhu po broju zadruga.