Zagorje čuva svoje najveće vinsko blago - i pretvara ga u turističku atrakciju

U Zagorju je otvoren vinski hotel s 11 soba, modernom kušaonicom, podrumom i prostorom za sastanke, a cijela je priča utemeljena na autohtonim vinskim sortama ove regije kojima je donedavno prijetilo izumiranje. Iza ovog važnog poduzetničkog pothvata, ali i strateški važne turističke investicije, stoji vinarija Vitus, odnosno tvrtka Trgocentar u čijem je vlasništvu.

Vinski turizam u svijetu samo je u razdoblju između 2023. i 2024. godine porastao sa 46 na 52 milijarde dolara, a do 2030. g. očekuje se daljnji rast od 13%. Polovicu tog važnog prihoda ostvaruje Europa, s obzirom da su u njoj smještene tri najveće vinske velesile svijeta. Usprkos činjenici da je Hrvatska smještena u turistički najpoželjnijem dijelu starog kontinenta, kod nas se, na nacionalnoj razini, ova vrsta turizma još uvijek događa slučajno.

Srećom, pojedine destinacije odlučile su uzeti stvari u svoje ruke i kreirati ponudu i identitet po mjeri modernog potrošača, priklanjajući se trendu regenerativnog turizma.

Revitalizacija autohtonih zagorskih sorti
Jedna od takvih regija upravo je Hrvatsko zagorje, odnosno Krapinsko-zagorska županija, koja je prepoznala napore vinara i kontinuirana ulaganja u kvalitetu vina te odlučila na toj osovini graditi snažnu turističku ponudu. No, za prepoznatljivost u svijetu vina potrebna je autentičnost, odnosno snažan brend koji gostu omogućuje iskustvo koje ne može doživjeti nigdje drugdje.

Francuska regija Champagne ga, primjerice, gradi na pjenušcima, Toskana na supertoskancima, Piedmont na barolu i barbarescu, Veneto na proseccu, Rioja na tempranillu. Građenje imidža vinske destinacije na "svačijim i ničijim“ sauvignonima i rizlinzima, što je donedavno bio slučaj u Zagorju, ovu je regiju, usprkos kvaliteti, stavljalo na marginu hrvatske scene.

Upravo je zato proces revitalizacije autohtonih zagorskih sorti iznimno važan korak u formiranju identiteta ovog kraja kao premium vinske destinacije. Vinarija Vitus prepoznala je ovaj izniman potencijal, te se kroz strateška ulaganja, u suradnji sa Agronomskim fakultetom u Zagrebu te uz podršku županije, upustila u ovaj riskantan i dugotrajan proces.

No, na zadovoljstvo svih, prvi rezultati već su opipljivi. Od zaborava je spašeno čak 20 sorti, od kojih su neke doslovno pronađene na jedinom preostalom trsu. Neke od njih već su uspješno vinificirane i spremno čekaju ljubitelje vina da ih otkriju.

Najvažnija među njima je starohrvatska belina, koju u šali često nazivaju zagorskim Casanovom, obzirom da je roditelj više od 80 značajnih svjetskih sorti. Jedno od njegove "djece" je i chardonnay, najrasprostranjenija bijela sorta na planeti, a do ove spoznaje došli su upravo francuzi, istražujući njegovo porijeklo.

Uz starohrvatsku, spašen je još čitav niz belina - svetokriška, začretska, desinička, hižakovečka, mala, pikasta, smudna i šemnička kao i sorte dišeča ranina, volovina crvena i modra kosovina.

Nasljeđe budućim generacijama
U suradnji s Agronomskim fakultetom početkom ove godine izdvojena su dva bezvirusna klona starohrvatske beline, a svim vinarima koji je u iduće tri godine odluče posaditi sadni materijal dostupan je uz 100-postotno sufinanciranje županije. Prve nasade beline već su posadile vinarije Kopjar i Bolfan, a vjerujemo kako će i drugi vinari slijediti njihov primjer.

"Brojne autohtone sorte Hrvatskog zagorja bile su nepravedno zapostavljene, a danas od njih možemo dobiti vina koja su upravo ono što tržište najviše traži. Starohrvatska belina zbog dobrih kiselina daje izvrsne rezultate u pjenušcima, čiji se udio u ukupnoj proizvodnji vina u svijetu kontinuirano povećava“ , istaknuo je prof. dr. sc. Edi Maletić, voditelj projekta revitalizacije.