Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2024

Zašto je prodaja zapravo dobra stvar za Belje, Vupik i PIK Vinkovce?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Robert Jurišić  

Zašto je prodaja zapravo dobra stvar za Belje, Vupik i PIK Vinkovce?

Ne treba staviti naglasak na to tko će biti novi vlasnik, već tko od potencijalnih može od ovih kompanija izvući najviše potencijala. Ako bi to bila hrvatska tvrtka, onda je to samo dodatni benefit za naše društvo u cjelini.

O prodaji Fortenovine poljoprivredne grane govori se već duže vrijeme. To je nešto o čemu se u kuloarima špekuliralo još od početka prošle godine, da bi početkom ove postalo javno i potvrđeno od strane same Grupe. Razlog za prodaju iz njihove perspektive je poprilično jasan – prvenstveno kako bi popravili svoju financijsku sliku radi lakšeg budućeg nužnog refinaciranja i sekundarno jer se žele fokusirati na ono što smatraju svojim core businessom, a to je u prvom redu maloprodaja, a onda i proizvodnja trgovačke robe.

O nepovoljnom financijskom aranžmanu koji imaju s američkim HPS Investment Partners, a koji traje do kraja studenog, već se sve zna. Stoga ne čude napori da kompanija nastoji iskoristiti ovo razdoblje kako bi se vlasnički presložila (isključila iz vlasništva sankcionirane osobe) te kako bi kroz prodaju dijela svog poslovanja smanjila svoju zaduženost i stvorila preduvjete da kasnije može ostvariti povoljnije uvjete za refinanciranje. Paralelno, u Fortenovi vide maloprodaju (a u kratkom još roku i proizvodnju trgovačke robe) kao srž svog poslovanja i smjer u kojem se žele razvijati na regionalnom tržištu. Stoga je odluka o prodaji agri sektora bila očekivana. Od sve tri grane unutar Fortenove, agri sektor sudjeluje u ukupnim prihodima, ali i u ukupnoj profitabilnosti, s najmanjim udjelom.

Nakon što su primili niz neobvezujućih ponuda za preuzimanje svog sektora poljoprivrede, krajem prošlog mjeseca Grupa je odlučila nastaviti sa sljedećom fazom postupka potencijalne prodaje, a to je poziv odabranim ponuđačima na nastavak sudjelovanja u procesu dubinskog snimanja poslovanja tzv. due diligence proces koji se trenutno i provodi. Taj je poziv poslan u prvom redu koprivničkoj Podravci, zatim konzorciju Žita i Osatina Grupe, te mađarskom investitoru Lorincu Meszarosu, vlasniku Meszaros grupe.

Novi vlasnik poznat do sredine lipnja
Najnovije procjene govore da bi se novi eventualni vlasnik kompanija Belje, Vupik i Pik Vinkovci trebao znati do sredine lipnja, naravno uz pretpostavku da neka od dobivenih ponuda zadovolji prvenstveno apetite Fortenove. Nakon toga, u slučaju potvrde prodaje, trebat će pričekati određeno vrijeme kako bi se dobile sve potrebne dozvole za završetak procesa prodaje.

Ovisno o tome tko bi trebao postati novi vlasnik, taj proces može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, što znači da bi najkasnije tijekom jeseni preuzeo u potpunosti kontrolu i upravljanje nad spomenutim kompanijama.

Ono što nas sve skupa treba radovati je činjenica da su zainteresirani kupci zapravo strateški investitori, odnosno da se i sami bave poljoprivredom i prehrambenom industrijom. Alternativna opcija, s fondovima kao novim vlasnicima, bila bi vrlo loša opcija kako za te kompanije, tako potencijalno i za hrvatsku poljoprivredu kao takvu u cjelini. Povrh toga, vrlo mi je drago da su se u proces preuzimanja uključile dva domaća igrača. Oba potencijalna domaća kupca imaju svoje adute i s opravdanjem vide ovo kao priliku koja bi im mogla pomoći da naprave dodatan pozitivan iskorak u izgradnji svojih kompanija.

Benefiti koji bi se mogli ostvariti u vidu vertikalne integracije, iskorištavanja ekonomije obujma, okrupnjavanja, optimizaciji, osiguravanju kvalitetnih lanca nabave i opkrbe su višestruki i to su vrlo dobro procijenili iz obje kompanije. Pitanje je samo koliko će za takvo nešto biti potrebno platiti. Poslovno gledano, Podravka bi u ovom procesu trebala biti u prednosti nad ostalima. Međutim, ovdje se ne radi samo o čisto poslovnoj transakciji, a kad je tako i ako se u sve to umiješaju politički regionalni interesi onda je sve moguće, pa čak i da sama vrijednost transakcije daleko nadmaši špekulacije kojima javnost trenutno barata. Treba napomenuti da će sama prodaja biti tzv. cash-free debt-free transakcija.

Važan dio hrvatske poljoprivrede
Inače, sve tri navedene kompanije važan su dio hrvatske poljoprivrede. Još u vrijeme Agrokora bile su to perjanice koje su u tehničko-tehnološkom i svakom drugom smislu lideri na domaćem tržištu, a i šire. Ukupno upravljaju s otprilike 30-ak tisuća hektara poljoprivredne zemlje, uglavnom državne s dugogodišnjim ugovorima o koncesiji, koja je važna za stvaranje sirovinske baze kojom se dalje u raznim proizvodnim procesima stvaraju nove dodatne vrijednosti. Tako se tu nadovezuje na tu bazu proizvodnja stočne hrane, svinjogojstvo, tov junadi, mljekarstvo, vinarstvo, te na kraju mlječna industrija i prerada mesa. U svim tim segmentima imaju značajan udio u ukupnoj proizvodnji i zbog svega toga su to važne kompanije za hrvatsko gospodarstvo.

Od propasti Agrokora, zbog okolnosti koje su se događale te su kompanije jednim dijelom nazadovale, jer realno nije se puno u njih investiralo svih ovih godina, niti u mehanizaciju, a niti u modernizaciju postojećih procesa ili stvaranje nove vrijednosti. Fokus je bio na održavanje statusa quo, a to za poslovanje u dugom roku nikada nije dobro. Stoga je sama prodaja dobra stvar za navedene kompanije, da što prije dobiju vlasnika koji je spreman napraviti potrebna ulaganja i usmjeriti svu svoju energiju i resurse kako bi otključao maksimalne potencijale koje te kompanije imaju.

Drugim riječima, ne treba staviti naglasak na to tko će biti novi vlasnik, već tko od potencijalnih vlasnika može od ovih kompanija izvući najviše potencijala. Ako bi to bila hrvatska kompanija, onda je to samo dodatni benefit za naše društvo u cjelini.

Kada se radi o zdravim poslovnim preuzimanjima, nitko u relevantom svijetu, pa tako je to i ovdje slučaj, ne kupuje niti planira ulagati u nešto, da to upropasti, već želi poslovanje učiniti boljim kako bi od toga svi uključeni stakeholderi imali koristi, pa posljedično i sam novi vlasnik. Širu javnost u tom kontekstu treba interesirati samo to da ove tvrtke posluju poštujući sve zakonske propise, da budu uspješne u širem smislu riječi, da nastave i povećaju svoje proizvodnje, da zapošljavaju i (ostanu) poželjan poslodavac te da u konačnici plaćaju sve porezene obveze.


Komentari članka

Vezani članci

Od Rimca do Thompsona: neobična godina za velike

30.06.2026.

Ove godine na prestižnu ljestvicu ušlo je 96 novih kompanija, najviše od pandemije, uz značajne promjene u strukturi

Hrvatska ima 47 posto više obrta, ali krije li statistika drugu priču?

30.06.2026.

Rast broja obrta ne mora značiti i jačanje poduzetništva, nego premještanje rizika, odgovornosti i znanja s tvrtki na pojedince

Hrvatska ima 142.000 obrta, u šest mjeseci otvoreno još 8.900

30.06.2026.

HOK poručuje da obrtništvo nikad nije bilo snažnije, ali upozorava da su porezno rasterećenje, radna snaga i siva ekonomija i dalje izazovi

Tvornica u Kanfanaru ima novog vlasnika. Radnicima rastu plaće, vraća se i poznato ime

29.06.2026.

Kompanija Incom početkom lipnja formalno je preuzela tvornicu ambalaže GPI Istra u Kanfanaru, čime tvrtka s gotovo 70 godina industrijske tradicije ulazi u novo razvojno razdoblje.

Varaždinski podatkovni centar ulazi u utrku za europski AI biznis

29.06.2026.

Novi vlasnici i operater DC Northa računaju na rast potražnje za podatkovnim centrima koju sve snažnije pogoni umjetna inteligencija

Tag cloud

  1. 2877 članka imaju tag turizam
  2. 1508 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2721 članka imaju tag hrvatska
  4. 1816 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 542 članka imaju tag krediti
  9. 1661 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1348 članka imaju tag industrija
  12. 1259 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 700 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 367 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 494 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk