Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2024

Zašto je prodaja zapravo dobra stvar za Belje, Vupik i PIK Vinkovce?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Robert Jurišić  

Zašto je prodaja zapravo dobra stvar za Belje, Vupik i PIK Vinkovce?

Ne treba staviti naglasak na to tko će biti novi vlasnik, već tko od potencijalnih može od ovih kompanija izvući najviše potencijala. Ako bi to bila hrvatska tvrtka, onda je to samo dodatni benefit za naše društvo u cjelini.

O prodaji Fortenovine poljoprivredne grane govori se već duže vrijeme. To je nešto o čemu se u kuloarima špekuliralo još od početka prošle godine, da bi početkom ove postalo javno i potvrđeno od strane same Grupe. Razlog za prodaju iz njihove perspektive je poprilično jasan – prvenstveno kako bi popravili svoju financijsku sliku radi lakšeg budućeg nužnog refinaciranja i sekundarno jer se žele fokusirati na ono što smatraju svojim core businessom, a to je u prvom redu maloprodaja, a onda i proizvodnja trgovačke robe.

O nepovoljnom financijskom aranžmanu koji imaju s američkim HPS Investment Partners, a koji traje do kraja studenog, već se sve zna. Stoga ne čude napori da kompanija nastoji iskoristiti ovo razdoblje kako bi se vlasnički presložila (isključila iz vlasništva sankcionirane osobe) te kako bi kroz prodaju dijela svog poslovanja smanjila svoju zaduženost i stvorila preduvjete da kasnije može ostvariti povoljnije uvjete za refinanciranje. Paralelno, u Fortenovi vide maloprodaju (a u kratkom još roku i proizvodnju trgovačke robe) kao srž svog poslovanja i smjer u kojem se žele razvijati na regionalnom tržištu. Stoga je odluka o prodaji agri sektora bila očekivana. Od sve tri grane unutar Fortenove, agri sektor sudjeluje u ukupnim prihodima, ali i u ukupnoj profitabilnosti, s najmanjim udjelom.

Nakon što su primili niz neobvezujućih ponuda za preuzimanje svog sektora poljoprivrede, krajem prošlog mjeseca Grupa je odlučila nastaviti sa sljedećom fazom postupka potencijalne prodaje, a to je poziv odabranim ponuđačima na nastavak sudjelovanja u procesu dubinskog snimanja poslovanja tzv. due diligence proces koji se trenutno i provodi. Taj je poziv poslan u prvom redu koprivničkoj Podravci, zatim konzorciju Žita i Osatina Grupe, te mađarskom investitoru Lorincu Meszarosu, vlasniku Meszaros grupe.

Novi vlasnik poznat do sredine lipnja
Najnovije procjene govore da bi se novi eventualni vlasnik kompanija Belje, Vupik i Pik Vinkovci trebao znati do sredine lipnja, naravno uz pretpostavku da neka od dobivenih ponuda zadovolji prvenstveno apetite Fortenove. Nakon toga, u slučaju potvrde prodaje, trebat će pričekati određeno vrijeme kako bi se dobile sve potrebne dozvole za završetak procesa prodaje.

Ovisno o tome tko bi trebao postati novi vlasnik, taj proces može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, što znači da bi najkasnije tijekom jeseni preuzeo u potpunosti kontrolu i upravljanje nad spomenutim kompanijama.

Ono što nas sve skupa treba radovati je činjenica da su zainteresirani kupci zapravo strateški investitori, odnosno da se i sami bave poljoprivredom i prehrambenom industrijom. Alternativna opcija, s fondovima kao novim vlasnicima, bila bi vrlo loša opcija kako za te kompanije, tako potencijalno i za hrvatsku poljoprivredu kao takvu u cjelini. Povrh toga, vrlo mi je drago da su se u proces preuzimanja uključile dva domaća igrača. Oba potencijalna domaća kupca imaju svoje adute i s opravdanjem vide ovo kao priliku koja bi im mogla pomoći da naprave dodatan pozitivan iskorak u izgradnji svojih kompanija.

Benefiti koji bi se mogli ostvariti u vidu vertikalne integracije, iskorištavanja ekonomije obujma, okrupnjavanja, optimizaciji, osiguravanju kvalitetnih lanca nabave i opkrbe su višestruki i to su vrlo dobro procijenili iz obje kompanije. Pitanje je samo koliko će za takvo nešto biti potrebno platiti. Poslovno gledano, Podravka bi u ovom procesu trebala biti u prednosti nad ostalima. Međutim, ovdje se ne radi samo o čisto poslovnoj transakciji, a kad je tako i ako se u sve to umiješaju politički regionalni interesi onda je sve moguće, pa čak i da sama vrijednost transakcije daleko nadmaši špekulacije kojima javnost trenutno barata. Treba napomenuti da će sama prodaja biti tzv. cash-free debt-free transakcija.

Važan dio hrvatske poljoprivrede
Inače, sve tri navedene kompanije važan su dio hrvatske poljoprivrede. Još u vrijeme Agrokora bile su to perjanice koje su u tehničko-tehnološkom i svakom drugom smislu lideri na domaćem tržištu, a i šire. Ukupno upravljaju s otprilike 30-ak tisuća hektara poljoprivredne zemlje, uglavnom državne s dugogodišnjim ugovorima o koncesiji, koja je važna za stvaranje sirovinske baze kojom se dalje u raznim proizvodnim procesima stvaraju nove dodatne vrijednosti. Tako se tu nadovezuje na tu bazu proizvodnja stočne hrane, svinjogojstvo, tov junadi, mljekarstvo, vinarstvo, te na kraju mlječna industrija i prerada mesa. U svim tim segmentima imaju značajan udio u ukupnoj proizvodnji i zbog svega toga su to važne kompanije za hrvatsko gospodarstvo.

Od propasti Agrokora, zbog okolnosti koje su se događale te su kompanije jednim dijelom nazadovale, jer realno nije se puno u njih investiralo svih ovih godina, niti u mehanizaciju, a niti u modernizaciju postojećih procesa ili stvaranje nove vrijednosti. Fokus je bio na održavanje statusa quo, a to za poslovanje u dugom roku nikada nije dobro. Stoga je sama prodaja dobra stvar za navedene kompanije, da što prije dobiju vlasnika koji je spreman napraviti potrebna ulaganja i usmjeriti svu svoju energiju i resurse kako bi otključao maksimalne potencijale koje te kompanije imaju.

Drugim riječima, ne treba staviti naglasak na to tko će biti novi vlasnik, već tko od potencijalnih vlasnika može od ovih kompanija izvući najviše potencijala. Ako bi to bila hrvatska kompanija, onda je to samo dodatni benefit za naše društvo u cjelini.

Kada se radi o zdravim poslovnim preuzimanjima, nitko u relevantom svijetu, pa tako je to i ovdje slučaj, ne kupuje niti planira ulagati u nešto, da to upropasti, već želi poslovanje učiniti boljim kako bi od toga svi uključeni stakeholderi imali koristi, pa posljedično i sam novi vlasnik. Širu javnost u tom kontekstu treba interesirati samo to da ove tvrtke posluju poštujući sve zakonske propise, da budu uspješne u širem smislu riječi, da nastave i povećaju svoje proizvodnje, da zapošljavaju i (ostanu) poželjan poslodavac te da u konačnici plaćaju sve porezene obveze.


Komentari članka

Vezani članci

Sve promjene u Upisniku od sada će se moći obavljati preko AGRONET sustava

03.10.2024.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavještava sve korisnike da će od ponedjeljka, 7. listopada biti omogućeno podnošenje zahtjeva za upis, promjene i ispis u Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih g

Čovjek koji može spasiti poljoprivredu istočne Hrvatske

01.10.2024.

Proteklih pet godina pokazalo je da je Zvonimir Sedlić bio u pravu, imao je ispravnu viziju kako hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju smjestiti u visokoisplativi globalni okvir. U tih nekoliko godina uspio je postići gotovo nemoguće, potaknuti interes stot

U ovim gradovima u Hrvatskoj se najbolje posluje. Svaki od njih ima veliku tvrtku koja mu ‘pumpa’ rezultate

01.10.2024.

Poduzetnici iz Zagreba, Splita i Zadra ostvarili su najveću konsolidiranu neto dobit prošle godine, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Financijska agencija (Fina). Među najuspješnijih deset gradova prema kriteriju neto dobiti nalaze se još Rijeka

Posezona bi mogla nadmašiti i rekordnu lanjsku

30.09.2024.

Unatoč lošijem vremenu u rujnu, ovogodišnja turistička posezona mogla bi nadmašiti i rekordnu lanjsku. Posebno raste broj dolazaka organiziranih skupina turista, bilo da je riječ o kongresnim, sportskim ili grupama koje dolaze preko agencija.

Rast broja izgrađenih zgrada i stanova

30.09.2024.

Tijekom prošle godine u Hrvatskoj su završene 7.032 zgrade, što je 3,3 posto više nego 2022. i istovremeno su završena 16.552 nova stana, rast od 4,3 posto podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Tag cloud

  1. 2657 članka imaju tag turizam
  2. 2506 članka imaju tag hrvatska
  3. 1624 članka imaju tag svijet
  4. 1304 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1887 članka imaju tag financije
  6. 1587 članka imaju tag izvoz
  7. 1460 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1322 članka imaju tag ict
  9. 1269 članka imaju tag trgovina
  10. 1155 članka imaju tag investicije
  11. 1201 članka imaju tag industrija
  12. 1035 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 839 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1141 članka imaju tag EU
  15. 998 članka imaju tag menadžment
  16. 597 članka imaju tag opg
  17. 755 članka imaju tag maloprodaja
  18. 516 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 678 članka imaju tag marketing
  21. 621 članka imaju tag tehnologija
  22. 961 članka imaju tag kriza
  23. 375 članka imaju tag potpore
  24. 495 članka imaju tag eu fondovi
  25. 477 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 499 članka imaju tag porezi
  27. 463 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 481 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 535 članka imaju tag krediti
  30. 507 članka imaju tag obrazovanje
  31. 414 članka imaju tag osijek
  32. 408 članka imaju tag start up
  33. 487 članka imaju tag dzs
  34. 429 članka imaju tag energetika
  35. 451 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 418 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke